Šta je izvještaj Evropske komisije poručio vlastima u BiH: Sav rad je stao u martu

Tako za Zakon o sukobu interesa Evropska komisija kaže da "još nije u potpunosti usklađen sa evropskim standardima", mada su pohvalili činjenicu da je ovaj zakon uopće usvojen. To je dio četvrtog prioriteta koji se sada smatra djelomično ispunjenim.

Zakon o sudovima BiH kao "najlakši" zadatak za vlasti

EK ističe usvojene izmjene i dopune Zakona o VSTV-u, što je drugi prioritet, hvaleći činjenicu da su u januaru ove godine korigovani sporni dijelovi koji se odnose na "pravo međunarodnih stručnjaka na pristup ličnim podacima."

Međutim, u trećem prioritetu koji se odnosi na usvajanje novih zakona o VSTV-u i sudovima BiH, EK naglašava potrebu da se ovaj proces što prije završi.

Konkretno, za VSTV, iz EK podsjećaju na mišljenje Venecijanske komisije iz juna ove godine, a poseban fokus stavljen je na pitanje integriteta.

Podsjetimo, Odjel za integritet je bio veliki izazov za vlasti u BiH, a posljednjim nacrtom je rečeno da će ovaj odjel biti uspostavljen tek u februaru sljedeće godine, te da će se sva imenovanja napravljena do tada revidirati i, po potrebi, korigovati.

Poseban fokus je bio i na novom zakonu o sudovima BiH, gdje EK od vlasti u našoj zemlji traži hitno usvajanje. Ipak, podsjećaju na to da političkog dogovora o ovom zakonu još nema, te da se nacrt treba poslati Venecijanskoj komisiji prije usvajanja.

Ovaj zakon, koji je teoretski najbliži usvajanju od svih reformi koje vlasti u BiH trebaju provesti, je u zastoju zbog sjedišta Apelacionog suda. Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska, traži da to bude Banja Luka, dok predstavnici stranaka Trojke prihvataju da to bude u RS-u, ali su nudili druge gradove kao potencijalna rješenja.

U svakom slučaju, jasno je da je ovaj zakon "najlakši" za usvojiti u kontekstu toga da je, sudeći po izjavama aktera, sve dogovoreno osim sjedišta Apelacionog suda. Usvajanjem bi se napravio značajan pomak koji se, prema porukama iz EK, čeka već više od sedam mjeseci.

Na putu ka ispunjenju jednog prioriteta stoje direktno vlasti u RS-u

U kontekstu osmog prioriteta, koji se odnosi na "slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara", EK je kao jasnog krivca izdvojila vlasti u RS-u, odnosno zakon o kleveti koji je u ovom entitetu usvojen u augustu prošle godine.

Jasno je da neće biti napretka po pitanju ovog prioriteta dok se ovaj zakon ne stavi van snage, ali čak i kada se to desi, pitanje BHRT-a će doći na dnevni red.

U svom izvještaju, Evropska komisija također ističe i neriješeno pitanje javnog servisa, za koje kažu da bi se trebalo riješiti novim zakonom o javnom servisu, za koji se trenutno "uspostavlja radna grupa."

Još jedan prioritet gdje je došlo do ograničenog napretka bio je sedmi, po kojem bi se osigurala "zabrana torture." Ovdje je izdvojena odluka Ustavnog suda BiH iz oktobra 2019. godine, kojom je iz Ustava RS uklonjena referenca na smrtnu kaznu.

U augustu 2023. godine je izmijenjen Zakon o ombudsmanu za ljudska prava kojim se isti zadužuje kao nacionalni preventivni mehanizam protiv torture i zlostavljanja, a što je međunarodna obaveza zemlje. U tom segmentu je istaknut uspjeh naše zemlje, ali koji je također stigao prije marta.

Vlasti BiH dobile pohvale u segmentu migracija

Šesti prioritet je jedan od rijetkih gdje se vlasti u BiH mogu pohvaliti određenim uspjesima, mada i Evropska komisija kaže da se upravljanje ovim segmentom "i dalje unapređuje, iako još uvijek iziskuje značajna poboljšanja."

Ističu se pozitivni koraci poput usvajanja Strategije u oblasti migracija, Akcionog plana i Zakona o strancima (august 2023. godine).

Posebne pohvale su stigle za rad s Frontexom, za koji je rečeno da je došlo do "načelnog dogovora o tekstu sporazuma" u septembru ove godine. Treba reći da je ovo jedna od rijetkih referenci na posao urađen iza marta i dobijanja zelenog svjetla za otvaranje pregovora.

Također, kao pozitivna je označena i odluka vlasti u BiH iz januara ove godine, kada je Oman uklonjen s liste zemalja s kojima naša zemlja ima bezvizni režim.

Pozitivan pomak je zabilježen i u pitanjima petog prioriteta, koji se odnosi na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Tu je izdvojen rad na usvajanju Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, te početak rada na novom zakonu o zaštiti ličnih podataka.

Fokus je stavljen i na presudu u slučaju "Respiratori", koju EK opisuje kao "jedinu pravomoćnu presudu u slučajevima visoke korupcije", zbog čega se traži aktivniji angažman na rješavanju ovih pitanja.

Na kraju, po pitanju prvog prioriteta koji se odnosi na funkcionisanje na svim nivoima Mehanizma koordinacije o pitanjima EU-a, istaknut je Program za evropske integracije koji je dostavljen Evropskoj komisiji u martu 2024. godine, ali je također rečeno da se on treba "revidirati u skladu s komentarima Komisije."

Uz to, u ovom kontekstu, pozvano je Vijeće ministara da "bez odlaganja imenovati državnog IPA koordinatora."

Jasna poruka iz Brisela

U odnosu na ovih osam prioriteta, poruka Evropske komisije je bila i više nego jasna, a to je da posao nije niti blizu gotovog.

Ovdje je važno istaći da se izvještaj odnosni na period od 15. juna 2023. do 1. septembra 2024. godine, što znači da je EK bila "dužna" neke pohvale za vlasti u BiH.

Međutim, indikativno je da i u onim dijelovima u kojima se BiH, odnosno njen EU put, spominje u pozitivnom aspektu, uvijek ide uz sintagmu "ograničeni napredak." Pri tome, većina uspjeha odnosi se na period do marta, dok je par puta spomenuto da suštinski ništa nije urađeno u posljednjih sedam mjeseci.

Kada se vratimo u mart, "evropski zamah" Bosne i Hercegovine je bio realan, a zeleno svjetlo Evropske komisije je bilo kao dodatni motivator da se nastavi raditi.

Nažalost, vlasti u BiH su to shvatili kao krunu rada i znak da je sav posao urađen, iako je čak i u toj odluci EK saopštila da napredak ne smije stati.