Šta je to kontrola letenja i kako je zaštita BHANSA-e ujedno i zaštita suvereniteta države

Kada se kaže da "kontrolori letenja upravljaju avionima" misli se na davanje instrukcija i informacija pilotima. Avion se prati od plana leta, starta motora, rulanja po tlu, polijetanja, penjanja, leta, spuštanja, slijetanja, ponovnog rulanja do pozicije za parkiranje na platformi sve do gašenja motora.

Osnovni zadatak kontrole letenja je razdvajanje aviona u ciju sprječavanja sudara, organizovanje i ubrzavanje protoka saobraćaja. Takođe, zadatak kontrole letenja je sukladno mogućnostima pružanje informacija i drugih oblika podrške pilotima. U većini zemalja, kontrola letenja je civilna organizacija, dok je u nekim zemljama ona vojna organizacija i ima sigurnosnu i odbrambenu ulogu.

U većini zemalja, usluge kontrole letenja se pružaju unutar cijelog zračnog prostora te zemlje i usluge su dostupne svim korisnicima (privatnim, vojnim i komercijalnim). Kada su kontrolori letenja odgovorni za separaciju zrakoplova, takav zračni prostor se naziva kontrolisani zračni prostor za razliku od nekontrolisanog zračnog prostora gdje avioni lete bez usluga kontrole letenja.

Zavisno od vrste leta i klase zračnog prostora, kontrola letenja daje pilotima određene instrukcije koje su oni dužni slijediti, ili se pilotima daju samo informacije koje mogu pomoći u izvođenju operacija u određenom zračnom prostoru (flight information). U nekim zemljama ova usluga se naziva i savjetodavna usluga. U skladu s uslovima Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva sve radnje kontrole letenja izvode se na engleskom ili veoma rijetko na lokalnom jeziku.

Kontrolu letenja možemo podijeliti na tri različite jedinice: aerodromska kontrola letenja, prilazna i/iIi terminalna kontrola letenja i oblasna kontrola letenja. Svaka od ovih jedinica je različita od drugih po načinu rada i intenzitetu saobraćaja te zračnom prostoru koji kontroliše.

Zračni prostor Bosne i Hercegovine

Zračni prostor je dio atmosfere iznad kopna i teritorijalnog mora koji kontroliše pojedina država. Visinska granica zračnog prostora neke zemlje prema međunarodnom pravu nalazi se na 66.000 stopa ili nešto više od 20.000 metara, odnosno visinska granica zračnog prostora neke zemlje nalazi se na FL660 — nivou letenja 660. Međunarodno pravo je pitanje visinske granice zračnog prostora neke države riješilo na sljedeći način — svemir počinje tamo gdje više ne mogu letjeti avioni koji se u zraku održavaju zakonima aerodinamike, odnosno uzgonom stvorenim pomoću krila zrakoplova. Odatle FL660 kao gornja granica.

U članku 1. Chicago konvencje o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu iz 1944. priznaje se da "svaka država ima potpun i isključiv suverenitet nad zračnim prostorom iznad svog državnog područja". U okviru tog suvereniteta, uzimajući u obzir važeće međunarodne konvencije, države članice ostvaruju ovlasti javnog tijela pri nadzoru zračnog prometa.

U Ustavu Bosne i Hercegovine u članku 3., koji govori o nadležnostima i odnosima između institucija BiH i entiteta, stavka 1. koja govori o nadležnosti institucija BiH, pod tačkom j) kaže se da je jedna od nadležnosti BiH kontrola zračnog prometa.

S obzirom da u BiH postoje četiri međunarodna aerodroma (Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Tuzla), tako postoje četiri i aerodromske kontrolne zone i četiri prilazne kontrolne oblasti. Njih kontrolišu Jedinice prilazne i aerodromske kontrole letenja (JPAKL) koji se nalaze na pomenutim aerodromima.

Donji zračni prostor Bosne i Hercegovine se, zavisno od perioda dana, kontroliše iz Operativne jedinice oblasne kontrole II Banja Luka i pruža se do visine od deset – jedanaest kilometara (FL355). Nekada je ova vertikalna granica viša, nekada niža. Sve po dogovoru.

Gornji zračni prostor Bosne i Hercegovine pruža se od FL355 do FL660. Ovaj dio zračnog prostora kontroliše se iz Operativne jedinice oblasne kontrole I Sarajevo. U zavisnosti od situacije, donja granica nadležnosti podliježe promjenama. Opet po dogovoru.

BHANSA - Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina kontroliše zračni prostor iznad teritorije nad kojom ima suverenitet. Ovih dana je ista ova BHANSA, ne svojom greškom, zapala u najtežu krizu od svog osnivanja. Trenutno ova agencij aima 132 kontrolora zračnog prometa.

Ako ostavimo po strani potencijalne ekonomske posljedice, koje su nemjerljive i koje će sigurno imati lančanu reakciju po cjelokupnu ekonomiju Bosne i Hercegovine, pitamo li se kakve će biti posljedice po suverenitet našeg neba i naše države u slučaju da Vijeće ministara ne prepozna veličinu problema i nađe rješenje koje će omogućiti nastavak nesmetanog rada jedne važne agencije kakva je BHANSA?

Šta je to suverenitet

Suverenitet je isključivo pravo i vrhovna izvršna moć nad određenom geografskom oblašću, grupom ljudi ili naroda, ili nad samim sobom. Suverenitet se također odnosi na vladu koja posjeduje punu kontrolu na sopstvenim poslovima unutar teritorijalne ili geografske oblasti ili njihovih granica.

Teritorija u međunarodnopravnom smislu označava trodimenzionalni prostor isključive nadležnosti i suvereniteta neke države koji je omeđen državnim granicama. On uključuje kopnenu površinu s rijekama i jezerima, teritorijalno more i zračni prostor iznad kopnene površine i teritorijalnog mora. Teritorija se smatra jednim od ključnih elemenata državnosti te je po međunarodnom pravu nepovrediva.