Šta je "Zakon Magnitsky" po kojem Amerika sankcioniše političare i biznismene
Pomenuti zakon usvojen je 2012. godine kao odgovor na kršenje ljudskih prava i korupciju, čiji rast ugrožava stabilnost međunarodnog političkog i privrednog sistema, kaže za Klix.ba analitičar Draško Aćimović. On je u junu ove godine najavio primjenu ovog zakona na pojedince i kompanije iz naše regije.
"Zakon dopušta Sjedinjenim Državama da uvedu sankcije političarima, državnim dužnosnicima i njihovim pristašama koji krše ljudska prava ili su uključeni u korupciju velikih razmjera u svijetu. Zakon se može primijeniti na osobe koje su materijalno, finansijski ili tehnološki pomagale državnim službenicima umiješanim u tešku korupciju", kaže Aćimović.
Sankcije prema Zakonu Magnitskyju izdaje Biro za kontrolu međunarodne imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a, potpisao ga je američki predsjednik, a provode tri ministarstva - vanjskih poslova, finansija i pravosuđa.
"Sankcije utječu ne samo na pravo onih koji su sankcionisani da uđu u SAD, već i na njihove imovinske interese. To čini mjeru posebno teškom. Osim toga, blokirana je i sva imovina koja je u 50 i više postotnom vlasništvu, direktno ili indirektno, od jedne ili više blokiranih osoba. Mjere su prvenstveno finansijske i imaju za cilj spriječiti sankcionisane osobe da pristupe njihovoj imovini u Sjedinjenim Državama, kao i blokirati mogućnost da te osobe i njihove firme stupe u komercijalne odnose s američkim firmama ili onima koji posluju s njima", kaže on.
Ono što je karakteristika sankcija nametnutih Zakonom Magnitsky je da imaju eksteritorijalno djelovanje koje utječe na gotovo sva glavna tržišta u svijetu, dodaje on.
"Što se tiče BiH, očekuje se usaglašeno uvođenje ovih sankcija SAD-a s njihovim strateškim partnerima Velikom Britanijom, Australijom i Kanadom za oblike krupnog kriminala i korupcije u velikim razmjerama za firme i fizičke osobe s teritorije cijele BiH. Sankcije nisu ni u kom slučaju usmjerene protiv građana ili entiteta, kao što već danima pokušavaju lažno predstaviti javnosti oni koji će biti pod sankcijama", navodi dalje.
Najavljuje da se priključivanje Evropske unije očekuje nakon konsenzusa svih zemalja 15. decembra.
"To bi se trebalo desiti na samitu ministara vanjskih poslova ili u slučaju da neko bude izuzet od odluke, prihvatanjem ili usvajanjem odluke o kvalitativnoj većini, kojom bi se uz saglasnost minimalno 15 od 27 zemalja unijela imena u već postojeće odobrene sankcije iz 2011. godine. Razni komentari o 'uvođenju sankcija od pojedinačnih država EU su potpuno besmisleni, jer samostalno donošenje takvih odluka nije princip EU, a posebno ne sada kada se planira veliki paket od 300 milijardi eura za projekte na Zapadnom Balkanu za čije korištenje države EU očekuju apsolutnu transparetnost u korištenju", zaključuje Aćimović.
Iz Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (US Department of the Treasury) jučer su saopćili koje pojedince i kompanije iz Srbije, s Kosova, iz Hrvatske i Bugarske će sankcionisati zbog nezakonitih aktivnosti. Riječ je o sankcijama zbog organizovanog kriminala i korupcije za koje su napomenuli da se njima urušava vladavina prava. Među sankcionisanima su Zvonko Veselinović i Milan Radoičić, za koje srbijanski mediji navode da su biznismeni bliski vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci (SNS) Aleksandra Vućića.
Američki državni sekretar Antony Blinken oglasio se nakon toga kazvši kako je prioritet za nacionalnu sigurnost suzbiti korupciju, a koja ide u prilog međunarodnom organizovanom kriminalu.
