Novu državnu vlast činit će stranke Osmorke, HDZ i SNSD i za tu vlast nema nikakve prepreke, kao što je to slučaj sa federalnim nivoom i Klubom Bošnjaka u Domu naroda. Dosadašnji sastanci nabrojanih partnera su odisali optimizmom, međusobnim hvaljenjem i porukama kako će građani od sada gledati neku novu političku priču i rezultate.
Načelni dogovor je da će se raditi na eurointegracijama i projektima koji će BiH približiti EU. Javnosti je do sada saopćen tek načelni dogovor o dobroj vjeri samih partnera, a u same detalje i probleme se nije zalazilo jer se svima žuri kako bi se vlast preuzela.
Međutim, nakon svih lijepih riječi, poruka ohrabrenja, uvažavanja i neke pozitivne energije pregovarača, čekaju prve prepreke i problemi. Buduća državna vlast nije komentirala konkretne korake ka NATO putu jer parner iz RS-a tu temu ne želi stavljati na sto. U međuvremenu smo čuli tek generalne poruke kako je važan evropski put zemlje.
Ipak, prvi problemi i to oni narativne prirode se mogu očekivati već u januaru kada vlast u RS-u bude slavila 9. januar kao Dan entiteta Republika Srpska.
Nadalje, postavlja se pitanje kako će Osmorka odgovoriti na zahtjeve Milorada Dodika da se odobre projketi na kojima insistira SNSD. To je gradnja istočne konekcije, odnosno novog gasovoda iz Srbije pa kroz entitet RS koji bi se dobavljao ruski gas. Potom gradnja aerodroma u Trebinju, što je investicija Srbije i gradnja hidroelektrane Buk Bijela na Drini, što je zajednički projekat Srbije i entiteta RS.
Sve su to teme i pitanja od kojih Dodik neće odustati i koje je do sada vodio kao entitet iako je riječ o pitanjima iz državne ingerencije. Kako saznajemo ova pitanja su već trebala biti na dnevnom redu Predsjedništva i bit će vjerovatno i na prvoj narednoj sjednici.
S obzirom da je riječ o vrlo važnim pitanjima državne imovine i državne ingerencije, potom otvaranja vrata ka novoj ruskoj energetskoj prisutnosti u BiH, Osmorka će biti pred velikim izazovom kako se politički postaviti, a opet raditi na projektima i voditi politiku koja ne podrazumijeva blokade.
S druge strane u prvih šest mjeseci od uspostavljanja državne vlasti HDZ će neminovno insistirati na promjeni izbornog zakona koji podrazumijeva i rješavanje pitanja izbora članova Predsjedništva. I kod tog pitanja će biti izazov pronaći rješenje, a ne pristati na neku asimetriju u izboru za koju se Dodik borio.
To su samo neka od pitanja koja će prva na dnevni red, uz niz drugih izazova, poput odnosa prema određenim institucijama kao što je Centralna izborna komisija (CIK) i slično. Naime lider SNSD-a je već najavio da će članovi CIK-a biti smijenjeni u prvom mjesecu od uspostavljanja vlasti. Sve će to otkriti koliko su politički partneri koji sklapaju vlast iskreni i spremni na kooperativnost i rad za građane.
