Šta otkrivaju "londonski papiri": Američke sankcije Dodiku mogle bi naštetiti cijelom RS-u
Vlada Republike Srpske, što je veoma interesantno, usaglasila se sa svim njegovim detaljima. Mora se reći da, iako je Vlada RS-a naručilac dokumenta, koji je osnova za ovo zaduženje, on je u potpunosti objektivan i nezavisan, što se uostalom i vidi po sadržaju koji nimalo ne ide naruku entitetskim vlastima.
U dokumentu se najprije navode detalji samog duga, a riječ je o petogodišnjim obveznicama s godišnjom kamatom od čak 4,75 posto. To znači da RS investitorima svake godine mora plaćati po 14,25 miliona eura kamate, a 2026. vratiti kompletan iznos od 300 miliona eura. Ovo zaduženje Vladu RS-a će, dakle, koštati oko 140 miliona KM u petogodišnjem periodu, što je mnogo više u odnosu na kredite MMF-a ili zaduženje na domaćem tržištu kapitala.
No, u ovom dokumentu na čak 250 stranica ne govori se samo o novcu, već se do detalja analizira stanje u BiH, između ostalog i na političkoj sceni. Drugim riječima, sve ono što bi moglo ugroziti otplatu duga.
Upozorenje na sankcije Dodiku
Valja naglasiti da je svaki vid neizvijesnosti direktno proporcionalan visini kamate. S obzirom da je u BiH, odnosno RS-u, puno faktora rizika, samim tim je i kamata ovako visoka. Zanimljivo je da se u dokumentu, koji su investitori svakako detaljno proučili prije kupovine obveznica, napominje i činjenica da je Milorad Dodik na listi osoba koje su pod sankcijama SAD-a.
“U januaru 2017. američko Ministarstvo finansija, Ured za kontrolu strane imovine (OFAC), uveo je sankcije protiv Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH (ali ne i trenutnog predstavnika Vlade RS-a) zbog njegove uloge u prkošenju Ustavnom sudu BiH. U budućnosti, ako bi gospodin Dodik bio izabran za člana Vlade Republike Srpske dok je i dalje pod sankcijama, to bi moglo imati nepovoljan učinak na Republiku Srpsku”, navodi se u ovom dokumentu.
Podsjetimo da je Dodik uvijek tvrdio da se radi o sankcijama koje su nametnute lično njemu, te da RS ne trpi nikakvu štetu od toga. No, ovaj izvještaj sada baca potpuno drugačiju sliku, odnosno ukazuje na to da bi čitav entitet mogao trpiti zbog Dodikovog uvršenje na crnu listu.
U dokumentu se također podsjeća da je u septembru 2018. OFAC nametnuo sankcije i Nikoli Špiriću, drugom potpredsjedniku Doma naroda BiH u vezi s njegovim navodim učešćem u korupcijskim aktivnostima.
“Iako BiH održava nezavisne diplomatske odnose sa SAD-om, bilo kakve nove sankcije mogu utjecati na ekonomske i političke odnose sa SAD-om i drugim zemljama, što bi također moglo utjecati na sposobnost RS-a da privuče strana ulaganja koja bi im olakšala privredni razvoj. Ti bi faktori mogli imati materijalno nepovoljan učinak na RS, njenu ekonomiju i sposobnost izvršavanja svojih obveza prema obveznicama”, navode menadžeri prodaje ovih vrijednosnih papira.
U dokumentu se, kako smo rekli, detaljno analizira politička situacija u BiH, a kao jedan od ključnih rizika izvaja se upravo Dodikova retorika, odnosno prijetnje odvajanja od BiH. Kako se ističe, naročito posljednjih godina, SNSD je promijenio svoju poziciju i zauzeo više nacionalističku agendu koja ide u korist otcjepljenju RS-a od BiH.
“Buduće promjene u Vladi RS-a, velike promjene politike, povećane etničke napetosti ili povećani nedostatak konsenzusa među članovima Predsjedništva mogao bi pridonijeti porastu političke i socijalne nestabilnosti u BiH, što bi moglo imati materijalno nepovoljan učinak na RS, njenu ekonomiju i sposobnost izvršavanja obveza po izdatim obveznicama”, jasno se navodi.
U dokumentu se podsjeća na visok stepen percepcije korupcije u BiH, kao i na činjenicu da značajan dio privrede RS-a čini neformalna ekonomija. Također se upozorava na nivo duga u tom entitetu.
“Ako nivo duga RS-a nastavi rasti kako bi se finansirao budžetski deficit, to bi moglo imati materijalno negativne posljedice na ekonomiju”, navodi se.
Sve teže zaduživanje
Iz dokumenta se može iščitati da će buduća zaduženja RS-a biti mnogo teža.
“Sva značajna buduća zaduživanja, uključujući izdavanje unutrašnjeg duga za finansiranje fiskalnog deficita i izdavanje vanjskog duga na lokalnom i stranom tržištu kapitala, mogli bi povećati rizik od problema s dugom”, ističu autori.
Navodi se da bi smanjeni prihodi, zajedno s većim troškovima i fiskalni rizici koji proizlaze iz sistema socijalnog osiguranja, mogli negativno utjecati na sposobnost RS-a da otplati glavnicu i izvrši isplate kamata na upravo izdate obveznice.
Dodaje se da je ekonomija Republike Srpska mala i ovisna o vanjskoj trgovini, naročito uvozu, a da je infrastruktura nerazvijena. Također se iznosi jedna politička opservacija, a to je da BiH možda neće ući u EU u narednim godinama.
Izdato narandžasto upozorenje za sutra: U nekim dijelovima se očekuje pola metra snijega
Ovako izgledaju protesti u Beogradu iz zraka: U centru grada okupilo se na hiljade građana
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
