Šta piše u izvještaju State Departmenta o BiH: Vlasti u RS-u povećavaju nacionalne napetosti
"Vlasti u većinski srpskoj Republici Srpskoj, koja zajedno s bošnjačko-hrvatskom Federacijom BiH i Distriktom Brčko čini Bosnu i Hercegovinu, poduzele su kontinuirane radnje koje potkopavaju nacionalne institucije, povećavaju međuetničke napetosti i ograničavaju slobodu okupljanja i izražavanja", navodi se u izvještaju.
Dodaje se da eskalirajući verbalni i pravni napadi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika potkopali su ustavni poredak u zemlji, a razdorna i zapaljiva retorika čelnika Republike Srpske pridonijela je povećanim političkim i etničkim napetostima u cijeloj zemlji.
Ističe se da su značajna pitanja ljudskih prava uključivala vjerodostojne izvještaje o mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju pritvorenika od policije; teške i po život opasne zatvorski uslovi.
Navode se ozbiljni problemi s nezavisnošću pravosuđa; ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i slobode medija, uključujući nasilje i prijetnje nasiljem protiv novinara, te usvajanje zakona, koji kriminalizira klevetu; bitno miješanje u slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja; ozbiljna i nerazumna ograničenja političkog sudjelovanja manjinskih kandidata; ozbiljna korupcija u vladi; rašireno rodno uslovljeno nasilje, uključujući porodično i seksualno nasilje.
Ističu da je prisutno i nasilje nad djecom te rani i prisilni brak u romskoj populaciji; zločini koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjereni na pripadnike etničkih skupina; vjerski motivirani zločini, uključujući napade, uznemiravanje i zastrašivanje usmjereno na različite vjerske skupine; zločini motivirani antisemitizmom; i zločine koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjerene na lezbijke, gej, biseksualne, transrodne, queer ili interspolne osobe.
Vlast nije poduzela vjerodostojne korake da identificira i kazni dužnosnike, koji su možda počinili kršenja ljudskih prava, navodi se.
Ističu se i primjeri historijskih revizionizma; poricanje genocida; te je nastavljeno veličanje pojedinaca osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
"Tužilaštvo BiH tokom godine do oktobra nije podiglo nijednu optužnicu za negiranje genocida ili veličanje ratnih zločina prema izmjenama i dopunama Kaznenog zakona BiH iz 2021. godine. Glavna tužiteljica je navela da je ured donio 30 odluka o nepokretanju istraga na temelju zaprimljenih pritužbi, a sve su stigle od građana i nevladinih organizacija", navodi se.
U odjeljku diskriminacije navodi se nekoliko slučajeva antisemitizma.
"Nepoznati počinitelj je 1. juna prijavio, iscrtao kukasti križ preko izraelske zastave na plakatu za promociju Gospodarske komore države Izrael u Sarajevu. Nepoznati počinitelji u Sarajevu su oskrnavili bilborde i plakate s izraelskom zastavom. Hrvatski narodni sabor, organizacija nekoliko hrvatskih političkih stranaka, organizirao je 28. maja u Stocu komemoraciju žrtvama tzv. Bleiburškog masakra 1945. godine. Među prisutnima su bili njezini članovi te predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Dragan Čović i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman. Ovaj događaj ostao je vrlo kontroverzan jer se njime obilježava komemoracija na tisuće ne samo civilnih žrtava, nego i Hrvata i hrvatskih vojnika koji su surađivali s nacistima", navodi se u izvještaju.
Dodaje se kako je nasilje nad LGBTQI+ osobama i dalje rašireno, uz odgođeno i neadekvatno procesuiranje zločina počinjenih nad njima. LGBTQI+ aktivisti i novinari suočeni su s fizičkim napadima, a predsjednik RS-a Milorad Dodik dao je zapaljive izjave protiv zajednice. Institut za medicinu u RS-u zabranio je davanje krvi LGBTQI+ osobama.
LGBTQI+ osobe suočene su sa problemima slobode okupljanja u RS-u, a vlasti nisu dopustile Povorku ponosa u Banja Luci. No, Povorka ponosa BiH u Sarajevu protekla je bez incidenata.
Kada je riječ o pravima radnika, navodi se kako radnici u BiH imaju pravo osnivati i učlanjivati se u nezavisne sindikate i kolektivno pregovarati, ali ta prava nisu uvijek poštovana, posebno u privatnom sektoru. Zakoni koji zabranjuju prisilni rad, dječji rad i diskriminaciju postoje, ali se ne provode učinkovito.
Mjesečne minimalne plate u prošloj godini bile su iznad nivoa siromaštva, ali mnogi su radnici i dalje bili u opasnosti od siromaštva. Standardi sigurnosti i zdravlja na radu često nisu bili ispunjeni, a provedba zakona o radu bila je nedostatna, posebno u neformalnoj privredi.
Kompletan izvještaj State Departmenta možete pročitati ovdje.
