Šta predstavljaju prijetnje iz RS-a uoči presude Dodiku: Iz krivičnog djela u krivično djelo

U posljednjih nekoliko dana, različite vrste reakcija, prijetnji i poruka zvaničnika, kako iz RS-a, tako i iz Srbije gotovo svakih sat vremena smjenjuju se u utrci podizanja panike o potencijalnim posljedicama koje će donijeti presuda Dodiku.
Tako Dodik lično poručuje kako će u slučaju osuđujuće presude Republika Srpska otkazati bilo kakvo prisustvo suda i tužilaštva, SIPA-e i drugih organa na nivou BiH, zabraniti njihov rad na prostoru Republike Srpske.
Tu već dolazimo do prvog paradoksa. Svaki zakon i institucija funkcioniše dvosmjerno, no Dodikova logika malo je drugačija. Dok istovremeno dolazi na Sud BiH gdje mu se sudi, odaziva se ročištima i brani se na osnovu zakona, paralelno poručuje kako ne priznaje taj isti sud i iste zakone.
No, ono što je još paradoksalnije Dodik indirektno šalje poruku da u slučaju oslobađajuće presude sve ostaje isto. Dakle i sud i zakoni i njegovo poštivanje istih vrijedi samo u jednom smjeru, ako ga sud oslobodi u procesu koji se vodi protiv njega. A u slučaju osuđujuće presude, ništa ne priznaje.
U tom kontekstu najava nepriznavanja i zabrana djelovanja državnih institucija BiH na teritoriji entiteta RS, i formiranje paralelnih institucija koje će negirati državne nije ništa drugo nego činjenje novog krivičnog djela ili više njih. I rad državnih institucija u tom smislu je od ključnog značaja. Dodik i njegova vlast bi mogli pokušati nametnuti svoj stav koji će negirati ingerencije države, ali u tome i jeste poenta cijelog procesa.
U slučaju osuđujuće presude i u slučaju kazne zabrane obnašanja političke funkcije na određeni period, sud može izreći automatsku primjenu te mjere, bez čekanja drugostepene presude ili u drugom slučaju sve prepustiti Apelacionom vijeću, što će vjerovatno u mnogome odrediti i reakcije iz RS-a.
Dodik je već priznao da priznaje državni sud i državne zakone. Jer bez obzira što tvrdi da su Sud i Tužilaštvo BiH nastali nametanjem visokog predstavnika, Dodik zaboravlja da su zakoni o radu tih ustanova usvojeni nakon toga u Parlamentu BiH.