Izazov za Čovića
1.6k

Šta predstoji HDZ-u nakon poraza u Briselu?

R. D.
Foto: R. D./Klix.ba
Foto: R. D./Klix.ba
Ovosedmični poraz HDZ-ove politike u Briselu, iskazan kroz ignorisanje zahtjeva hrvatskih parlamentaraca i njihovih amandamana na dokumente vezane za BiH, u našoj zemlji, ali i regiji prezentiran je navijački, bez suštinskih pitanje - šta će biti dalje?!
Posebno se to odnosi na hrvatsku stranu, prije svega HDZ i njegova lidera Dragana Čovića. HDZ je sad pred velikim ispitom, kako nastaviti dalje te kako ovu, sigurno neželjenu situaciju, predstaviti svom biračkom tijelu, međunarodnoj zajednici, ali i zvaničnom Zagrebu.

Dojam je da je Čović na domaćem planu isturio Milorada Dodika da brani HDZ-ove stavove i ponavlja legitimno predstavljanje kao mantru, a na međunarodnom planu koristi sve snage hrvatske diplomatije. Ako već nisu, samo je pitanje vremena, kad će na njegovu adresu sletjeti pitanje iz Zagreba - šta ste vi gospodine Čoviću uradili za ostvarenje vlastitih ciljeva, osim isturanja vanjskih igrača.

Osim zaokreta u vidu odmicanja od evropskih metropola i približavanja SAD-u, koje navode brojni analitičari, u opticaju je i relativiziranja trenutne situacije ili bar onog što se desilo u Evropskom parlamentu, a ranije i u NATO-u.

Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić za Klix.ba kaže kako je prvi put Republika Hrvatska značajniji utjecaj na sadržaj Izvještaja o napretku BiH i Rezoluciji Europskog parlamenta ostvarila 2014. godine nakon što je pristupila u članstvo Europske unije.

"Već prve godine u izvještaju je stajalo kako BiH treba biti utemeljena na načelima 'federalizma, subsidijarnosti i legitimnog političkog predstavljanja'. Naravno, da su se konstitutivni narodi također nalazili u tim dokumentima. Taj sadržaj se smatralo ponajprije velikim uspjehom sadašnjeg hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Slično je ponovljeno i 2017. godine. Kada se detaljno analiziraju pojmovi federalizma, subsidijarnosti i legitimnog predstavljanje, onda se u političkoj terminologiji, ali i mitomaniji bh. Hrvata to tumačilo ka treći entitet, potpuna suverenost u odlučivanju i izborno zakonodavstvo koje jamči izbor autentičnih predstavnika naroda. Nije se dogodio treći entitet, nije se ostvarila suverenost Hrvata, a niti je izmijenjen Izborni zakon po željama Hrvata", kaže Krešić.

On kaže kako su tada bošnjački političari i javnost uglavnom ignorisali "poraz" u Briselu.

"Posljednjih dana svjedočimo identičnoj mitomaniji s interpretiranjem poruka posljednje rezolucije s 'nestankom konstitutivnih naroda' kao putu za ostvarenje dominacije Bošnjaka. Valja reći kako sadržaj Rezolucija Evropskog parlamenta ne obvezuju nikoga. One gotovo u bh. prilikama služe za nastavak vođenje rata za interpretacije o istinama. A one su posve drukčije. Zapravo, u Evropskome parlamentu, ali niti samoj EU, tema BiH ne zanima nikoga ozbiljnog. Niti hrvatsko pitanje, niti bošnjačka dominacija i vladavina većine. A još manje srpske pretenzije o odcjepljenju", zaključuje Krešić.