Dojam je da je Čović na domaćem planu isturio Milorada Dodika da brani HDZ-ove stavove i ponavlja legitimno predstavljanje kao mantru, a na međunarodnom planu koristi sve snage hrvatske diplomatije. Ako već nisu, samo je pitanje vremena, kad će na njegovu adresu sletjeti pitanje iz Zagreba - šta ste vi gospodine Čoviću uradili za ostvarenje vlastitih ciljeva, osim isturanja vanjskih igrača.
Osim zaokreta u vidu odmicanja od evropskih metropola i približavanja SAD-u, koje navode brojni analitičari, u opticaju je i relativiziranja trenutne situacije ili bar onog što se desilo u Evropskom parlamentu, a ranije i u NATO-u.
Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić za Klix.ba kaže kako je prvi put Republika Hrvatska značajniji utjecaj na sadržaj Izvještaja o napretku BiH i Rezoluciji Europskog parlamenta ostvarila 2014. godine nakon što je pristupila u članstvo Europske unije.
"Već prve godine u izvještaju je stajalo kako BiH treba biti utemeljena na načelima 'federalizma, subsidijarnosti i legitimnog političkog predstavljanja'. Naravno, da su se konstitutivni narodi također nalazili u tim dokumentima. Taj sadržaj se smatralo ponajprije velikim uspjehom sadašnjeg hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Slično je ponovljeno i 2017. godine. Kada se detaljno analiziraju pojmovi federalizma, subsidijarnosti i legitimnog predstavljanje, onda se u političkoj terminologiji, ali i mitomaniji bh. Hrvata to tumačilo ka treći entitet, potpuna suverenost u odlučivanju i izborno zakonodavstvo koje jamči izbor autentičnih predstavnika naroda. Nije se dogodio treći entitet, nije se ostvarila suverenost Hrvata, a niti je izmijenjen Izborni zakon po željama Hrvata", kaže Krešić.
On kaže kako su tada bošnjački političari i javnost uglavnom ignorisali "poraz" u Briselu.
"Posljednjih dana svjedočimo identičnoj mitomaniji s interpretiranjem poruka posljednje rezolucije s 'nestankom konstitutivnih naroda' kao putu za ostvarenje dominacije Bošnjaka. Valja reći kako sadržaj Rezolucija Evropskog parlamenta ne obvezuju nikoga. One gotovo u bh. prilikama služe za nastavak vođenje rata za interpretacije o istinama. A one su posve drukčije. Zapravo, u Evropskome parlamentu, ali niti samoj EU, tema BiH ne zanima nikoga ozbiljnog. Niti hrvatsko pitanje, niti bošnjačka dominacija i vladavina većine. A još manje srpske pretenzije o odcjepljenju", zaključuje Krešić.