Šta se dešava s krupnim predmetima u Tužilaštvu KS: Gavrankapetanović, Bradara, FUP, Halilović...
Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo potvrdili su nam da su predmet protiv Gavrankapetanovića formirali davne 2009. godine, tačnije 15. jula. Kako kažu, na inicijalni predmet naknadno je spojeno više povezanih predmeta i novih prijava.
Od 2009. godine do danas u Tužilaštvu KS smijenila su se tri glavna tužitelja i to Nives Kanevčev, Dalida Burzić i trenutna glavna tužiteljica Sabina Sarajlija, a predmet nikada nije priveden kraju.
Faris Gavrankapetanović je prijavljen da je počinio krivična djela zloupotrebe službenog položaja ili ovlasti, nesavjesno poslovanje i krivično djelo povrede ravnopravnosti u zapošljavanju.
Već dvije godine Tužilaštvo Kantona Sarajevo utvrđuje da li je bivša predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara (HDZ BiH) nezakonito zaposlila savjetnike, bez radnog iskustva, u federalnom organu zakonodavne vlasti.
Iz Tužilaštva KS rekli su nam da je ovaj predmet formiran 17. septembra 2017. godine i da je u fazi istrage. Dok bh. pravosuđe istražuje ovaj slučaj, nezakonito postavljeni savjetnici redovno primaju plaće i ostale naknade iz džepova građana Federacije BiH. U međuvremenu su čak stekli i radno iskustvo da bi bili zaposleni na pozicijama u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Bradara je na prijedlog tadašnjeg šefa Kluba delegata iz reda bošnjačkog naroda Osmana Ćatića (SDA) imenovala Semira Hajduka za savjetnika uprkos tome što Hajduk nije imao nijedan dan radnog staža. Zanimljiva je informacija da su Ćatić i Hajduk iz Konjica te da se Ćatić pravdao da je Hajduka predložio zbog iskustva koje je stekao radeći u pravosuđu (međutim, prema informacijama iz Doma naroda PFBiH, on nije imao ni dana radnog iskustva).
Drugi slučaj je zapošljavanje Šimuna Hercega s jednom godinom radnog iskustva. Herceg je na mjesto savjetnika došao s jednogodišnjim radnim iskustvom pripravnika u Studentskom centru Sveučilišta u Mostaru. Njegov stric je Nevenko Herceg, član HDZ-a i premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Bez radnog iskustva zaposleni su i Slaven Zeljko (11 mjeseci radnog iskustva), Goran Božić (godina radnog iskustva) i Stjepan Dujo (godina radnog iskustva).
Javnost u Bosni i Hercegovini posebno je zaintrigirao slučaj navodnog nezakonitog prisluškivanja opozicionih političara u Federaciji Bosne i Hercegovine. Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić u svojstvu zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH 19. juna 2018. godine podnio je akt u kojem navodi da već duže od različitih osoba dobija informacije o nezakonitom postupanju dijela policijskih službenika Federalne uprave policije (FUP) te tužilaca Tužilaštva BiH.
Kako bi se umirila Nikšićeva paranoja u Tužilaštvu KS, formiran je predmet s ciljem navoda iz prijave. U Tužilaštvu KS kazali su nam kako je ovaj predmet formiran 25. juna 2018. godine, ali da je Tužilaštvo KS 21. novembra 2018. godine donijelo naredbu da se istraga neće provoditi.
Na navedenu odluku Tužilaštva KS upućena je pritužba koju je tadašnja glavna tužiteljica Dalida Burzić (danas sutkinja Suda Bosne i Hercegovine) odbila kao neosnovanu, nakon čega je spis arhiviran u Tužilaštvu KS.
Ministarstvo za boračka pitanja Kantona Sarajevo na čelu s bivšim BPS-ovim ministrima Faidom Hećom i Muharemom Fišom isplatilo je, odnosno odobrilo Fondaciji za zaštitu historijskih činjenica "Pravednost" (naknadno preimenovanoj u "Pravda") od 2014. do 2018. ukupno 1.200.000 KM. Riječ je o fondaciji usko povezanoj s nekadašnjim BPS-ovim zastupnikom u Skupštini KS Semirom Halilovićem.
Mediji su 2017. godine objavili da je fondacija koju je osnovao Semir Halilović, sin Sefera Halilovića, predsjednika BPS-a, do kraja te godine dobila 800.000 KM iz džepova građana Kantona Sarajevo.
Iz Tužilaštva KS kazali su nam da je predmet koji se odnosi na Semira Halilovića i fondaciju čiji je osnivač trenutno u fazi provjera navoda iz prijave. U prijevodu, još uvijek nije pokrenuta ni istraga niti je donesena naredba o nesprovođenju istrage uprkos tome što je ovaj predmet formiran u Tužilaštvu KS još 20. juna 2016. godine.
Ovim povodom obratili smo se i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH kako bi provjerili da li su slali urgencije vezane za ove predmete s obzirom na dužinu trajanja postupaka i činjenicu da se određeni predmeti odnose na političke elite.
"Uvidom u službenu dokumentaciju, nismo pronašli podatak da se neka stranka obratila Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine sa urgencijom za postupanje u predmetima koje navodite u upitu", rekli su nam iz VSTV-a BiH.
Kako kažu, naš upit proslijedili su i Uredu disciplinskog tužioca (UDT) VSTV-a BiH koji je odgovorio da naš upit ne sadrži niti jedan podatak osnovnom kojeg bi UDT BiH izvršio provjeru eventualno formiranih predmeta.
"Ukoliko eventualno dostavite konkretnije podatke, UDT i VSTV BiH Vam stoje na raspolaganju", navedeno je u odgovoru VSTV-a BiH.
Tužilaštvo Kantona Sarajevo i sporost u radu u predmetima našli su se pod lupom javnosti nakon što je otkriveno da je u ovom organu dvije godine "ležao" predmet koji se odnosi na Adnana Terzića. Ovu priču aktuelizirao je privrednik Nermin Alešević koji je tvrdio da je direktno oštećen neradom Tužilaštva KS na ovom predmetu.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
