Nova epizoda
6

Šta se krčka u političkom loncu buduće vlasti: Pripremaju kompromis ili kupuju vrijeme

Semir Hambo
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Godinu nakon izbora nema vlasti, a SDA, HDZ i SNSD su u nekoj vrsti nemogućih odnosa kada jedni bez drugih ne mogu, a među njima je mnogo, za sada, nepremostivih prepreka. U tišini medijskih propitivanja stidljivo poručuju da se radi na postizanju kompromisa i da je potrebno odnose podići na nivo političkog prijateljstva.
Odnosi predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, SNSD-a Milorada Dodika i HDZ-a Dragana Čovića u periodu nakon izbora imali su dinamičnu amplitudu kretanja od toplog ka hladnom pa opet ka toplom.

Na jednoj strani je SNSD koji konstantno "zateže" političke prilike iznoseći uslove za formiranje vlasti i praveći sintetičke afere koje koristi u političke svrhe. Na tom putu glavna meta je SDA. S druge strane, SDA je na početku utvrdila svoje principe djelovanja kada je riječ o formiranju vlasti na nivou BiH i entiteta FBiH ne želeći "popustiti" SNSD-u kada je riječ o NATO putu, što je u najvećoj mjeri i odredilo njihove međusobne odose.

HDZ i Dragan Čović su u cijeloj priči medijatori koji vagaju međusobne odnose, iako su praktično više naklonjeni zahtjevima SNSD-a, ali isto tako i svjesni nužnosti saradnje sa SDA na federalnom nivou. HDZ ponavlja opredijeljenost za evropski put BiH, stidljivo ističući i atlantske integracije, u koje ne bi žurili i nužno slali Godišnji nacionalni program (ANP).

U vrtlogu odnosa toplo-hladno jedni su bili naročito optimistični, poput Dragana Čovića, dok je najpesimističniji bio Milorad Dodik. I nakon nekoliko turbulentnih "afera" poput priče o deklaraciji SDA, Pelješkog mosta i Dodikovog protivljenja slanju pisma Hrvatskoj, priče o otcjepljenju RS-a, afere VSTV-a i slično, došlo se u fazu da građani i ne očekuju dogovor, a kritika za neformiranje vlasti sve je manje. Stječe se dojam da su se i stranci umorili od uzaludnog pozivanja na formiranje vlasti.

A u državi "redovno ništa ne radi". Parlament ne zasjeda, ispunjavaju se međunarodne obaveze koje se moraju ispuniti, a izvršna vlast na državnom nivou sve češće zasjeda telefonski. To ipak ne ometa delegate i ministre da obilato koriste mogućnost putovanja na međunarodne konferencije.

U međuvremenu, lider SDA Bakir Izetbegović u intervjuu Anadoliji najavljuje moguće formiranje vlasti u "narednim sedmicama", što teoretski može biti za 15 dana, a može i za šest mjeseci. Navodi da kabineti članova Predsjedništva BiH rade na izradi kompromisa i izlaska iz krize, iako ništa ne sluti na mogući dogovor. A jedino kompromisno rješenje je da se pošalje određena vrsta modificiranog ANP-a u NATO, čime bi SDA bila zadovoljna, jer bi to bio korak naprijed. S druge strane, SNSD bi se vjerovatno trebao zadovoljiti stavkom u tom istom ANP-u da je to samo tehničko pitanje i da BiH neće postati članica NATO saveza dok entitet RS ne da zeleno svjetlo jednog dana.

SNSD-u treba neki alibi da umiri svoje birače i ne prikaže se kao "izdajnik srpskog interesa" kada je riječ o NATO putu. A Dodik i kompletan SNSD već godinu čeznu za preuzimanjem izvršne vlasti na državnom nivou zbog brojnih očekivanja i uhljebljavanja kadra.

Uvijek optimistični Čović danas najavljuje nove razgovore sa SDA, poručujući da odnose treba izdići na nivo političkog prijateljstva. Ipak, ključni kamen spoticanja je HDZ-ova želja za izmjenama Izbornog zakona na koju SDA ne pristaje. Ipak, javnost ne treba iznenaditi ukoliko jednog dana, nenajavljeno kao i 5. augusta, Izetbegović, Čović i Dodik saopće da su dogovorili rješenja i da kreće formiranje vlasti.