Politika defanzive
0

Šta stoji iza Dodikovog prijedloga da se obilježavanje Dana RS-a pomjeri na 15. februar

Mersad Gušić
Milorad Dodik (Foto: T. S./Klix.ba)
Milorad Dodik (Foto: T. S./Klix.ba)
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je prije dva dana da će podržati ideju da se dan bh. entiteta Republika Srpska, umjesto 9. januara, obilježava 15. februara, kada Srbija proslavlja Dan državnosti. Šta, međutim, stoji iza takve najave i da li Dodik konačno popušta.

Kako je Dodik tada rekao, 9. januar bi i dalje bio obilježavan kao vjerski praznik, tj. krsna slava ovog entiteta, a zvanično obilježavanje tzv. Dana Republike, koji se u ovom dijelu BiH proslavljao istog dana, a koji je Ustavni sud BiH prije dvije godine proglasio neustavnim, pomjerio bi se na 15. februar, jer se Dodiku "sviđa ta ideja".

Policajci, vatrogasci i poštari

"A, šta mislite za ideju koju čujem ovih dana, da Republika Srpska utvrdi da je 15. februar Dan Republike Srpske, na isti dan kao i Srbija. Mislim da je to dobra ideja. Ako su oni (Bošnjaci) povrijeđeni, pa ne može 9. januar, da li će im smetati 15. februar? To je dan Prvog srpskog ustanka, a i mi u Republici Srpskoj smo Srbi", poručio je tada Dodik.

Na stranu to da je ova Dodikova izjava naišla na oštre reakcije unutar opozicije u manjem bh. entitetu, gdje su redom iz PDP-a, DNS-a i ostalih opozicionih stranaka osudili ovakvu ideju, a nisu se libili ni predsjednika SNSD-a nazvati "švercerom", "ratnim profiterom" "dezerterom" i "izdajnikom". Na stranu i to da je 9. januar, kao dan obilježavanja RS-a neustavan i da ga, kao takvog, zaista treba zabraniti obilježavati.

Ono što je ovdje ključno je činjenica da je Dodik, koji se "do jučer" svim silama borio da ovom datumu da legitimitet i legalitet, koji je na taj dan organizirao službene parade (doduše policajaca, vatrogasaca, a nerijetko i poštara op.a.), prkoseći tako odluci najviše sudske instance u BiH, tek tako, s osmijehom, predložio da se sve to "pusti niz vodu". Ovakav potez lidera SNSD-a malo je ko očekivao.

Šta je, međutim, ključno u svemu ovome. Pravna, politička i simbolična borba za Dan Republike Srpske svodi se na pitanje kontinuiteta, odnosno šta je starije, Republika Bosna i Hercegovina ili Republika Srpska. Legitimni i legalni referendum o istupanju iz Jugoslavije i proglašenju nezavisnosti BiH održan je 1. marta 1992. godine, nakon čega je BiH i zvanično u svijetu priznata kao država. S druge strane, referendum o osnivanju Republike Srpske, kao većinske volje samo jednog naroda, odnosno dijela naroda u BiH, čime gubi svaki legitimitet i legalitet, održan je skoro dva mjeseca prije, 9. januara, što niko u svijetu nije priznao.

Na malo koga ostavio dojam

Iako je Republika Srpska formalno-pravno nastala potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma 21. novembra 1995. godine i to samo kao entitet unutar države BiH, zvaničnici u manjem bh. entitetu uporno godinama insistiraju na obilježavanju 9. januara kao dana ovog entiteta. Razlozi za to su dvojaki. Prvo, ako bi Dan RS-a bio 9. januar, to bi referendum o nezavisnosti BiH od 1. marta formalnopravno obesmislilo, budući da bi to značilo da se srpski narod u BiH samoopredijelio ranije. Drugi razlog je taj što bi to značilo da RS nije nastala ratom, ubistvima, protjerivanjem i raseljavanjem nerpskog stanovništva, nego "odbranom srpske teritorije".

Upravo zbog ovih činjenica je sva politička elita u RS-u, bez obzira na političko opredjeljenje i političke stavove imala jedinstven stav o ovom pitanju, a to je da je 9. januar Dan Republike Srpske. A najglasniji u ovome bio je upravo Milorad Dodik, koji je obilježavanje ovog datuma "pomjerio" s vjerske manifestacije do nečega što bi neupućenim očima izgledalo kao neki vid "državnog praznika". Džaba i presuda Ustavnog suda, džaba osude Evropske unije i SAD-a, Dodik je ostajao dosljedan, što mu je, ruku na srce, donosilo ogroman broj glasova u ovom entitetu.

Šta se, onda, promjenilo i šta je to (ili ko) natjeralo Dodika da "preko noći" promjeni stav? Donedavni neprikosnoveni gospodar manjeg bh. entiteta još od prošlogodišnjih lokalnih izbora povlači, jedan za drugim, neočekivane političke poteze. Prvo je uklonjena ploča na studentskom domu na Palama, koja je nosila ime ratnog zločinca Radovana Karadžića, za koju je Dodik tvrdio da "nikada neće biti uklonjena. Prije dva dana srušena je nelegalno izgrađena pravoslavna crkva u dvorištu Fate Orlović za koju je Dodik također tvrdio da "nikad neće biti srušena". Donedavno je Dodik tvrdio i da 9. januar kao Dan RS-a "nikada neće biti ukinut", međutim, ako je suditi prema navedenim primjerima i to je vrlo izvjesno.

Da li je riječ o dolasku novog visokog predstavnika u BiH ili možda neminovnoj finansijskoj krizi koja ovaj entitet očekuje nakon posljednjeg Dodikovog zaduženja na Londonskoj berzi ili je riječ o nečemu trećem, teško je sa sigurnošću tvrditi. Dodikov očigledni spin da će se Dan RS-a obilježavati isti dan kada i Dan državnosti Srbije, jer su "svi Srbi", na malo koga je ostavio ozbiljan dojam. Čini se da predsjednik SNSD-a ostaje bez opcija, a i podrške od dojučerašnjih partnera sve je manje.