Šta su donijele Schmidtove izmjene? Skepticizam opravdan jer je dato previše slobode za tumačenje

Ono što je suština njegove prve izmjene Krivičnog zakona, člana 156. je dopunjavanje odredbe koja se odnosi na napad na ustavni poredak, prilikom čega umjesto riječi "Ko upotrebom fizičke sile ili prijetnjom upotrebe fizičke sile", stoje riječi: "Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile, ili na neki drugi protivpravan način".

Suštinski, iz ovog člana je izbačena riječ "fizička" (sila), a dodato je "ili na neki drugi protivpravan način".

"U većini krivičnih zakonodavstava, a do novonametnutih izmjena Krivičnog zakona i kod nas, uslov za krivično gonjenja antiustavnih aktivnosti bila je primjena 'sile ili 'prijetnja silom'. Dakle, određene retorike ili djela da bi ispunjavale biće krivičnog djela 'Napad na ustavni poredak' morale su u sebi sadržiti fizičku silu ili prijetnje da će sila biti upotrijebljena kako bi se podrivao ili mijenjao ustavni poredak države. Sa novonastalim izmjenama Krivičnog zakona, radnja je proširena na 'neki drugi protivpravni način' čime su, barem teorijski, stvoreni mnogo veći uslovi za krivično gonjenje od strane Tužilaštva BiH", objasnila je Kisin Zagajac.

Advokatica upozorava da je upravo ta izmjena najslabija tačka s obzirom na to da je definicija "ili na neki drugi protivpravan način" neprecizna.

"Loša strana nametnutih izmjena, pored nepresušne političko-pravne rasprave u pogledu 'Bonskih ovlašćenja', predstavlja i isuviše otvoren prostor tumačenju izmjene ovog člana, tj. nedovoljno definisanog pojma šta bi to predstavljao neki drugi protivpravni način. Ono što je neprecizno ili nedovoljno definisano u samom zakonu ostavlja preveliku slobodu tumačenju propisa u praksi što nikada nije dobro rješenje", istaknula je ona.

U ovaj član su također dodata i dva stava koja propisuju mjeru sigurnosti zabrane vršenja dužnosti te koji u slučaju konačne osude definišu posljedice po osuđenog pojedinca.

"Ono što je prirodan i logičan slijed ovakvih izmjena jesu novodonesene pravne posljedice osude koje se odnose na prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, oduzimanje odlikovanja, zabranu vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava i zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava", kazala je Kisin Zagajac.

Neizvršavanje odluka visokog predstavnika

U dijelu Krivičnog zakona BiH koji se odnosi na neizvršavanje naredbi i presuda Međunarodnog krivičnog suda, dodat je član 203a. kojim se kriminalizira neizvršavanje odluka visokog predstavnika.

Ovaj član detaljno razrađuje krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika za što je propisana kazna od šest mjeseci do pet godina. Također je objašnjen sistem odgovornosti prilikom neizvršavanja odluka, čime se uveliko olakšava posao Tužilaštvu. Novi član definiše i mjere prestanka službene dužnosti, kao i zabranu obavljanja službene dužnosti, u slučaju osude.

"Ukoliko se zakoni koje je donijela NSRS, a koje je visoki predstavnik poništio objave u Službenom glasniku, koji je javna ustanova Republike Srpske onda će lice koje izvršilo objavu i/ili odgovorno lice te ustanove biti krivično odgovorno po članu 203.a KZBiH. Međutim, postavlja se pitanje na koji način će Tužilaštvo BiH provoditi progon na teritoriji RS, ukoliko Ministarstvo unutrašnjih poslova RS odbije saradnju, ili još gore, pruži otpor", naglašava advokatica Kisin Zagajac.

Neizvršavanje odluka Ustavnog suda BiH

Član 239. je izmijenjen na način da su među odgovorne osobe koje mogu biti kažnjene za neizvršenje odluka Ustavnog suda BiH, osim službenika na državnom i entitetskom nivou, dodate i službene osobe u kantonu, gradu, općini ili lokalnoj zajednici.

Prije izmjene je u ovom članu stajalo da je krivično djelo samo ukoliko ta osoba odbije izvršiti presudu, a sada je dodato i ukoliko "ne primijeni, ne provede" odluku ili privremenu mjeru Ustavnog suda BiH, kao i Suda BiH, Doma za ljudska prava BiH ili Evropskog suda za ljudska prava.

Dodato je i detaljno objašnjenje o nadležnosti u slučaju nepoštivanja neke navedene odluke, a pored propisane kazne, ovaj član sada definiše i prestanak službene dužnosti, oduzimanje odlikovanja, zabranu obavljanja službene dužnosti i zabranu sticanja službene dužnosti.

Advokatica Kisin Zagajac ističe da je dopunom ova dva člana olakšan posao Tužilaštva.

"Posljednje izmjene Krivičnog zakona BiH u pogledu napada na ustavno uređenje, neizvršenje odluka visokog predstavnika i odluka Ustavnog suda BiH mogle bi se tumačiti kao svojevrsno popunjavanje 'rupa u zakonu' koje je Tužilaštvo BiH u svojim Naredbama o nesprovođenju istrage navodilo kao najčešći razlog odustajanja od krivičnog gonjenja", kazala je.

Tužilaštvo ne radi posao

Ističe da su Schmidtove izmjene potrebne u BiH te da bi urodile plodom kod napada na ustavni poredak države ukoliko bi pravosuđe radilo svoj posao.

"Ukoliko izuzmemo problematiku izvršenja ovakvih mjera, one bi svakako bile djelotvorne, a iste su logične iz razloga što godinama nosioci javnih funkcija na državnom nivou kontinuirano omalovažavaju pa i vrijeđaju i opstruišu na svaki način rad i funkcionisanje te iste države što je zaista jedna vrsta paradoksa", navela je.

Upozorava da je Tužilaštvo BiH i do sada imalo razloga da procesuira brojne osobe iz BiH zbog zloupotrebe službenog ovlaštenja ili izazivanja mržnje, ali da se to nikada nije dogodilo.

"Važno je istaći da dosadašnje nepostojanje volje ili mogućnosti Tužilaštva BiH da procesuiraju određene aktere po osnovu krivičnog djela 'Napad na ustavni poredak' ne isključuje mogućnost gonjenja u pogledu zloupotrebe službenog ovlašćenja i izazivanje nacionalne mržnje i netrepeljivosti, a što je u praksi također izostalo, stoga ne čudi skepticizam koji vlada i u pogledu ovih izmjena Krivičnog zakona BiH", poručila je.