Šta sve utječe na porast nasilja: Djeca od malih nogu usvajaju destruktivni model ponašanja
I nažalost, o tome šta se desilo tinejdžeru koji je odlučio uzeti pušku u ruke pričamo nakon što se dogodi tragičan slučaj.
U samo tri mjeseca u SAD-u se dogodio 131 vatreni obračun, a u većini njih poginuli su djeca i mladi ljudi. Ovaj podatak je jako zabrinjavajući, a vlada zemlje još uvijek nije poduzela nijedan radikalan korak ka rješenju problema. Od 131 obračuna u kojima se koristilo vatreno oružje, dobar dio se dogodio u školama.
Iako je problem nasilja je višedecenijski, posljednjih godina svjedočimo naglom porastu pojedinačnih slučajeva. I dok se SAD suočava sa neprestanim pucnjavama u školama i univerzitetima, ne izostaje porast vršnjačkog nasilja i ubistava gdje su počinioci maloljetne osobe.
Kako je za Klix.ba pojasnio psiholog Čedomir Novaković, kod mladih ljudi koji su u razvoju
Psiholog Čedomir Novaković je za Klix.ba je pojasnio šta se to desi s mladim osobama u razvoju koje se odluče na nasilje emotivnost i emocionalnost ispred intelektualnog poimanja i pogotovo ispred funkcije inteligencije kao predikcije i kao svjesnog razmišljanja o posljedicama. Stoga impuls koji je tipičan za mlade osobe u razvoju može biti okidač koji i vodi ka tom nasilju.
"S druge strane društvene mreže i sve ono što se na njima dešava može biti jedan od vrlo bitnih faktora negativne edukacije ili negativnog usvajanja modela ponašanja koji pruža mogućnost afirmaciji od nepoznatih "xy" osoba koji su nepotpuno razvijene ličnosti", rekao je.
Psihologinja Alma Mahmutović je naglasila da jedan od važnih faktora je nedostatak komunikacije između djece i roditelja.
"Doba tinejdžerstva je stvaranje vlastitog identiteta, poistovjećivanje sa različitim obrascima ponašanja i samim tim dijete koje ima devijantno ponašanje govori da neki segment fali u njegovom životu. To najčešće bude nedostatak pažnje, ljubavi i prihvatanja. Samim tim nezadovoljavanje neke od tih potreba dovodi do devijantnog ponašanja, do potrebe da bude validiran i do želje da se okusi moć koja je jako privlačna djeci u tinejdžerskom periodu", rekla je.
Ona je navela da dijete koje bježi u takav svijet nije krivo. Izvor je u kući, jer roditelji moraju gledati kako se razvija dijete i s kim se druži, moraju komunicirati sa njim i na vrijeme primjetiti da je nešto krenulo u pogrešnom smjeru.
Psiholog Čedomir Novaković je ipak pojasnio da na porast nasilja utječe kriza u društvu u cijelom svijetu.
"Individualno nasilje je u porastu, kolektivno nasilje ili ratovi su u porastu, prirodne katastrofe su također u porastu i kod mladih ljudi, ljudi u razvoju, sve to može da bude jedan kumulativni faktor koji otvara mogućnosti usvajanja devijantnog ponašanja. Ako imamo u vidu da je ekonomska kriza koja je prisutna zadnjih 20-30 godina u porastu, razne druge katastrofe koje utječu na stabilnost društva, koje utječu na stabilnost porodice kao osnovne ćelije društva, gdje veliki broj mladih ljudi ostaje bez bilo kakvih uzora u bližoj ili široj okolini, onda je za očekivati da se broj negativnih slučajeva ili tih individualnih prestupa poveća", rekao je Novaković.
On je naglasio da je kod mladih ljudi vrlo često emocionalno ispred intelektualnog i vrlo je često impulsivno reagiranje koje ide uz smanjenu mentalnu kontrolu ili uz potpuno odsustvo mentalne kontrole, jer mladi ljudi ne mogu pretpostaviti kao zrelije i starije osobe šta se može desiti za jednu, deset ili dvadeset godina, nego reaguju impulsivno, po modelu sad i ovdje. I vrlo često takve reakcije idu uz smanjenu ili nikakvu ego kontrolu. A društvo te impulse ne može kontrolisati.
"Jako je teško kontrolisati i na individualnom planu, a pogotovo ako vidite da se negativni modeli ponašanja promoviše kroz razne oblike javnog manifestovanja, kroz određene serije, reklame, filmove i slično. Više se daje stimula za negativne modele ponašanja, nego za pozitivne. Ako imamo u vidu posljedice globalnih tragedija, koje veliki broj mladih ljudi ostavlja bez kontrole jer ginu starije generacije, veliki broj mladih ljudi odrasta samostalno, a nema adekvatnu ni kolektivnu ni individualnu kontrolu i samokontrolu, za očekivati je da će se dešavati takvi incidenti i slučajevi od kojih se čovjek sledi kada vidi šta sve može nekome pasti na pamet", rekao je.
On je mišljenja da, ako vidimo da u Americi, koja služi kao uzor za mnoge zemlje u svijetu, događa ekspanzija nasilja, to možemo očekivati i u zemlama u razvoju ili siromašnim zemljama. Smatra da je jedan od glavnih krivaca porasta nasilja i prihvatanja kao nečeg normalnog upravo američki crtani filmovi, ali i nova "kultura nasilja".
"Povežite samo kulturu projektovanja putem TV-a, društvenih mreža, reklama, putem bilo kakvog javnog predstavljanja, da li je to film, serija, reklama i slično, vidjet ćete da je sve više destruktivizma i destruktivnih epizoda. Sjetite se američkih crtanih filmova. Svi smo odrastali uz njih. Korijen nasilja je tamo. Nama je smiješno kad miš nadmudri mačka ili kada se desi nešto gdje je logika potpuno obrnuta. Mi usvajamo modele koji su negativni smatrajući da su oni zabavniji, da su adekvatniji nego oni pozitivni. Kada je u pitanju noviji sadržaj, pogledajte spotove, aktuelne muzičke numere, pogledajte reklame. U apsolutnoj većini ćete vidjeti poniženje ženskog pola i roda ili poniženje i zloupotreba mladih ljudi koji mogu da nasjednu na neke gluposti koje projektuju osobe koje hoće da se afirmišu na račun nečijeg drugog karaktera, morala, ponašanja i slično. Društvo je više negativno nego što je pozitivno i ove katastrofe koje se danas dešavaju, da li su to ratovi ili prirodne nesreće ostavljaju prostor za potpuno destruktivno ponašanje ili za poplavu negativizma u svim zemljama svijeta", rekao je Novaković.
Kako se ovaj fenomen reflektira na ekspanziju nasilja u SAD-u, tako se, iako kroz druge vrste nasilja, reflektira u svim zemljama svijeta, pa tako i u zemljama Balkana. Psihologinja Alma Mahmutović apeluje na svakog roditelja da komunicira sa svojom djecom i da obraća pažnju na svaku promjenu koju primjete.
