Šta treba znati o posljedicama politike u BiH i o kakvoj upotrebi sile govore političari
Te posljedice još uvijek se ne vide u praksi, ali se zna kakve bi mogle biti. Od jula do danas vlast u RS-u je pod Dodikovom dirigentskom palicom donijela dva zakona kojima udaraju na državu. Prvo su usvojili i objavili zakon kojim odbacuju primjenu državnog Krivičnog zakona u dijelu koji se odnosi na zabranu negiranja genocida. Taj zakon je na snazi.
Potom su nedavno u službenom listu objavili odluku o entitetskom zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima, koji će pak stupiti na snagu za šest mjeseci. Kakogod, radi se o rušenju ili pokušaju rušenja ustavnog poretka BiH. I dok je međunarodna zajednica mjesecima relativizirala Dodikove poteze i pozivala na kojekakav dijalog, vlast RS-a nastavlja po svome. Sljedeća državna institucija koju Dodik želi rušiti je Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV).
U takvim političkim prilikama iznjedrila se i priča o potencijalnim sukobima, a pojedini ne izbjegavaju ni riječ rat, što je naročito osjetljivo u zemlji koja je relativno skoro izašla iz rata. I mnogi koji su analizirali ovo pitanje smatraju da nema uslova za neki sukob koji bi podsjećao na 1990-e. S druge strane, postoje i oni koji smatraju da pojedini riječ rat spominju zbog svoje političke nemoći te na toj priči žele ostvariti politički pomak.
Neki od ovih koji govore da je rat u BiH moguć, ili da je čak i vjerojatan, to ne čine zato da bi ga spriječili, nego upravo obratno - da bi unijeli opciju rata u javni diskurs, a time i stvorili novi strah, kako bi potom pozivali na "samoobranu". Stari trik, već viđeno.
— Dejan Jovic (@DejanFpzg) December 30, 2021
Odnosno, može pokušati zabraniti, a ako do toga dođe, ko može garantirati da neće doći do incidenta i narušavanja sigurnosti? To bi mogao biti ugao kada se priča o upotrebi sile. Međutim, kada je politička kriza na nivou kao u BiH, svaki incident je prijetnja.
