Stare muke i kozmetičke promjene: Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju KS u javnoj raspravi
Izmjene postojećeg Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju KS pokrenute su u sklopu reformi sektora osnovnog obrazovanja, i dio su značajnih promjena koje su pokrenute, kako bi se poboljšali uslovi kako za učenike tako i za nastavnike.
Predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja za KS Saudin Sivro ističe kako nacrt zakona ne obećava da će u praksi doći do značajnijih promjena.
"Suštinski ovo je zakon po mjeri direktora škola jer ponovo uvodi doživotne direktore škola, kroz ukidanje ograničenje mandata. To je glavni razlog žurbe. Postoje neka poboljšanja u tehničkom, jezičkom i metodologijskom smislu, te neke inovacije tipa samovrednovanje, sporazumni prelazak radnika iz škole u školu, ali pravog iskoraka tipa mreže škola, licenciranja, smanjenja broja časova za učenike općenito nema. Ne postoji kurikularna reforma usmjerena prema učeniku, prema ishodima učenja, prema razvijanju i usavršavanju kompetencija nastavnika", ističe Sivro.
Neke od odredbi nacrta zakona su da učenik koji je mlađi od 15 godina, a za svojom generacijom zaostaje tri i više godina, može biti izuzet od obaveze redovnog pohađanja škole.
Vlada preko resornih ministarstava u saradnji sa školama, roditeljima, učenicima, organima lokalne samouprave i strukovnim udruženjima promovira i provodi akcione planove za prevencije i odgovarajuće intervencije sa ciljem zajedničkog i organiziranog djelovanja i saradnje u borbi protiv zlostavljanja, zloupotrebe djece i mladih, zloupotrebe droge, alkohola i drugih opijata, te svih drugih pojava koje ugrožavaju zdravlje i život učenika, jedna je od predviđenih mjera novog zakona.
S obzirom da je u toku upis učenika u prvi razred osnovnih škola, iz Sindikata su zatražili da resorni ministar uputi instrukciju o formiranju odjeljenja s optimalnim brojem učenika. Konkretno, traži se da direktori škola vode računa o da optimalan broj učenika u jednom odjeljenju bude 24.
"Pedagoški standardi propisuju minimalno 18, optimalno 24, a maksimalno 32 učenika u odjeljenju. Direktori u nekim školama su ranije imali manje od 18, a u nekim više od 32 što je nezakonito. Fiktivno su upisivali djecu, a onda kada bi prošlo u budžet, ispisivali bi djecu. Zadnji slučaj takve prirode su Četvrta osnovna škola u Hrasnici, OŠ Saburina i još nekoliko škola. Škole se finansiraju po broju odjeljenja, a ne po broju učenika tako da postoji prostor za malverzacije, a jedna od njih je upis učenika u augustu, koju treba brisati iz Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju", naglašava Sivro.
Da li je ipak riječ samo o kozmetičkim promjenama zakonskih rješenja ili stvarnim poboljšanjima saznat ćemo nakon okončanja javne rasprave i praktičnog sprovođenja zakona, nakon što spomenuti zakon bude usvojen.
