Stari hram šapuće historiju Jevreja u BiH, njihove uspjehe i stradanja
Jevreji sefardi počeli su se nastanjivati u BiH krajem XVI stoljeća, za vrijeme Osmanske vladavine. Došli su iz Španije, a u BiH su velikodušno prihvaćeni i bile su im zagarantovane sve slobode.
Jevrejsko naselje na molbu muslimana
"Živjeli su u zajednicama sa muslimanima, ali nisu znali rukovati vatrom i često je dolazilo do požara. Naime, Jevreji su živjeli u toplijim krajevima, nisu bili navikli na sarajevske zime, niti su znali kako da održe vatru. Izlazili bi iz kuća i zaboravljali na vatru, tako su nerijetko izbijali požari. Na molbu sarajevskih muslimana, koji su se žalili da Jevreji mnogo larmaju i da im remete kućni red te da su nevješti s vatrom, nađeno je rješenje. Rumelijski beglerbeg Sijabuš-paša dao je novac da se izgradi veliki stambeni objekt za jevrejsku sirotinju Sarajeva. Izgrađen je na mjestu gdje se danas nalazi Stari hram, nedaleko od Sarajevske katedrale", ispričao je za Klix.ba Mario Kabiljo, kustos u Starom hramu.
Prvi sakralni objekt sarajevskih Jevreja, nazvan Il Kal Grandi ili Stari jevrejski hram ili Sinagoga, izgrađen je u istom periodu kao i Sijavuš-pašin han. Gradnja sinagoge počela je 1581. godine.
"Danas se u tom objektu nalazi Sinagoga, ali i Muzej Jevreja, koji se smatra jednim od najljepših izložbenih prostora na cijelom području bivše Jugoslavije. Prva izložba održana je 1966. godine, kada se obilježavalo 400 godina od dolaska Sefarda na tlo BiH, a inicijator izložbe bio je dr. Josef Konforti", ispričala je Žanka Karaman, kustosica u Muzeju Sarajeva.
U Velikoj avliji "skrivena" historija
Kada zakoračite u Veliku avliju b.b. u srcu Baščaršije, koračate historijom grada i jednog naroda. Stari hram ima tri sprata, što ga čini posebnim u odnosu na druge jevrejske hramove. Nije poznato kako je prvobitno izgledao, ali ostalo je zapisano da je gorio nekoliko puta, a najviše štete je pretrpio 1788. godine u velikom požaru koji je zahvatio Sarajevo.
Sultan je dozvolio obnovu hrama i 1821. godine hram je u potpunosti obnovljen, a objekt je dobio današnji izgled. Početkom Drugog svjetskog rata opljačkan je i demoliran te je jedno vrijeme služio kao zatvor za Jevreje.
Sinagoga je 1966. godine pretvorena u Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine, u kojem su pohranjeni eksponati Muzeja grada Sarajeva.
Najvredniji eksponat - Štit Tore
Kada pređete prag hrama ulazite u jedan novi svijet koji svjedoči o životu, stvaralaštvu i stradanju jevrejskog naroda BiH.
U prizemlju se nalaze fotografije, dokumenti, knjige, mape i ostale zaostavštine.
"Najvredniji i najstariji eksponat muzeja nalazi se u prizemlju. To je srebreni tas ili Štit Tore, koji najavljuje nadolazeće praznike. Tu se nalazi i kopija Sarajevske Hagade, knjige koja je nastala na tlu Španije u XIV stoljeću i preko Italije i Dubrovnika stigla u Sarajevo, a danas se nalazi u Zemaljskom muzeju. Također, u prizemlju se nalazi i jevrejski nadgrobni spomenik", kazala je Karaman.
Na prvoj galeriji posjetitelji zahvaljujući eksponatima mogu saznati koliko su Jevreji doprinijeli razvoju BiH, ekonomskom, naučnom, kulturnom...
"Jevreji su se uglavnom bavili limarskim zanatom i atarskim poslom. Na prvoj galeriji nalazi se originalni atarski (travarski) dućan, koji se 300 godina nalazio u ulici Sarači broj 6, a zatvoren je 1942. godine. Sačuvan je u originalnom stanju, kao i kutije i trave koje su se nalazile u njima", ispričala je kustosica Karaman.
U muzeju je moguće pogledati i rukopise Isaka Samokovlije i predmete koji su mu pripadali - naočale, upaljač, pribor za pisanje, njegov portret...
Knjiga stradanja podsjeća na ljudsko bezumlje
Druga galerija je najtužniji dio muzeja. Dok se penjete uz stepenice osjetit ćete veliko strahopoštovanje.
U tom dijelu prikazano je stradanje Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, fotografije iz koncentracionih logora - svjedočanstvo o ljudskom bezumlju.
Prvo što primijetite je ogromna knjiga koja visi sa stropa - Knjiga stradanja u kojoj se nalazi 12.000 imena ubijenih Jevreja, 6.000 sa područja Sarajeva i 6.000 sa područja ostatka BiH. Tu je i logorska haljina zatvorenice Mire Papo te sramne oznake koje su Jevreji morali nositi u tom periodu.
Tu možete saznati i imena Jevrejskih pravednika, građana BiH koji su spašavali Jevreje tokom Drugog svjetskog rata zbog dobrote, a ne koristoljublja.
Očuvanje tradicije
Jevreja (sefarda i aškenaza) u BiH danas ima nešto više od 1.000, okupljeni su u jevrejske zajednice. Zajedno u hramovima proslavljaju praznike i nastoje očuvati svoju tradiciju. u Starom hramu se okupljaju za Roš Hašanu (jevrejsku novu godinu), a u glavnom gradu postoji još jedna sinagoga, mada ih je nekada bilo pet.
Muzej Jevreja priča historiju naroda koji stoljećima živi na našem podneblju i doprinosi razvoju nauke i kulture. Nemojte proći pored njega kao da ne postoji, zavirite i obogatite svoje znanje.
