Stečajni postupci u BiH: Sprega sudija, upravnika i vještaka, a sve na štetu radnika
Obespravljeni radnici čije firme su prolazile kroz stečajne postupke ukazuju na spregu stečajnih sudija, stečajnih upravnika pa čak i onih koje sud angažuje kao vještake na procjeni vrijednosti imovine. Najdrastičniji primjeri dolaze iz Tuzlanskog kantona.
Dva zla jedan TTU muzla
Predsjednik Sindikata solidarnosti TK Sakib Kopić kazao je za Klix.ba da je u tom kantonu stečajna mafija na sceni, upirući prstom na potpredsjednika SDA Mirsada Kukića i premijera Tuzlanskog kantona Begu Gutića.
"Tvornica transportnih uređaja Tuzla otišla je za šest miliona maraka, a radnici pokušavaju da dobiju informaciju da li je taj novac uopće legao na račun. Ja u to sumnjam. Onoliko bogatstvo, onolika imovina otišla je za samo šest miliona. Tu se naravno upetljala i Vlada. Godinu dana prije toga su nam govorili da će TTU kupiti Tvornica transportnih uređaja energetik, čiji je osnivač Elektroprivreda BiH (80 posto) i Rudnik mrkog uglja Banovići (20 posto). Dakle, to je direktno petljanje vlasti u stečajni postupak. Oni nemaju apsolutno nikakvu nadležnost da se petljaju, jer stečajni postupak treba da vodi sud", kazao je Kopić.
Dodaje da će pod krinkom spašavanja Tvornice transportnih uređaja njena postrojenja prebaciti iz Tuzle u Banoviće.
"Koji je interes Rudnika mrkog uglja Banovići da kupi tu firmu, sa 20 posto udjela, kad su oni imali firmu Rudar invest koja je također u stečaju, a nalazi se skoro u centru Banovića. Na sceni je upravo likvidacija te firme, a upravo je ta firma radila sve poslove za Rudnik mrkog uglja Banovići. Ja sam siguran da je to vlasništvo potpredsjednika SDA Mirsada Kukića, kao i ovaj čitav kanton. Vidjeli ste šta on radi, on je ovdje privatizirao sve, zajedno s premijerom Tuzlanskog kantona Begom Gutićem. Počevši od zdravstva, prosvjete pa nadalje", upozorio je Kopić.
Sprega stečajne mafije
Sakib Kopić ističe da je uvjeren da na sceni imamo stečajnu mafiju, ali da TTU Tuzla nije jedini primjer.
"Siguran kako je na sceni sprega stečajnih sudija, stečajnih upravnika pa čak i onih koje sud angažuje kao vještake na procjeni vrijednosti neke imovine. Imate imovinu za koju znate da se njena vrijednost mjeri milionskim iznosom, a dođe vještak i kaže da to vrijedi samo stotinjak hiljada. U stečaju je veća pljačka od same privatizacije. Ko kupi firmu u stečaju, a kupuju većinom u stečaju, to onda bude za bagatelu. Sudovi su kod nas navodno nezavisni, a itekako su zavisni od politike. To je očigledan primjer da su se oni upetljali i u ovo", upozorava Kopić.
Dodaje da postoje slučajevi gdje 15-16 stečajnih postupaka vodi jedan stečajni upravnik i pritom za svaki postupak prima platu blizu 1.500 KM.
"To nigdje nema. Njega ne zanima šta će biti sa tom firmom, da li će ona biti likvidirana. A u 99 posto slučajeva firme su likvidirane. Ovdje je velika odgovornost stečajnih sudija, stečajnih upravnika. Treba pokrenuti pitanje imovine koju posjeduju stečajni upravnici, stečajne sudije i vještaci koji su vještačili vrijednost imovine u stečajnom postupku. Oni su se dočepali ogromnog kolača. Zato ja kažem da je riječ o stečajnoj mafiji. Oni su uništili ovu državu. Sve firme ovdje u Tuzli su faktički kroz stečaj likvidirane", upozorava predsjednik Sindikata solidarnosti.
Zakon o stečajnom postupku
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine neustavnim je proglasio u januaru 2017. godine određene članove Zakona o stečajnom postupku FBiH, prema kojem su radnici preduzeća u kojima je pokrenut stečaj mogli primati isključivo minimalne plaće i to osam mjeseci.
Potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović bio je podnositelj tog zahtjeva za preispitivanje ustavnosti Zakona o stečaju.
Kopić ističe da je to djelo Sindikata solidarnosti, zajedno s profesorom Zlatanom Begićem, Mahirom Mešalićem i Milanom Dunovićem.
"Mi smo Zakon o stečaju oborili na Ustavnom sudu. Potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović uputio je apelaciju Ustavnom sudu za Zakon o stečaju. Nije samo pitanje člana 33 i 40, kako to mnogi kažu. Pravnici koji bolje poznaju situaciju znaju da se ne obaraju samo članovi koji su sporni, nego i svi članovi koji su povezani s tim članovima. Dakle, u ovom slučaju donesen je čitav zakon koji je apsolutno neustavan. Taj zakon je usmjeren protiv radnika. Donošenje tog zakona je aminovao Savez samostalnih sindikata BiH, na čelu s Ismetom Bajramovićem, zajedno sa granskim sindikatima", podsjeća Kopić.
Uzrok svih problema
Profesor s Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli Zlatan Begić kazao je za Klix.ba da treba imati u vidu da svi uzroci loših posljedica kojima smo svjedočili protekle dvije decenije leže u krajnje lošim odredbama entitetskih zakona o stečajnom postupku.
"Omogućeno je da ista osoba bude imenovana za stečajnog upravnika u nekoliko firmi. Čak i u 10, 12 ili 15 firmi. Čujem da ima slučajeva gdje je jedna osoba bila stečajni upravnik u 18 firmi. Imenovanje stečajnog upravnika bi trebalo da rezultirala izvođenjem firme iz krize, iz problema, jer stečaj treba da rezultira oporavkom firme, a ne njenim uništenjem ili likvidacijom. Dakle, volio bih da pitam tog sudiju koji je tu osobu imenovao u 18. firmu, da li bi taj isti sudija mogao biti sudija u 18 različitih sudova i pritom svoj posao raditi kako treba", kategoričan je Begić.
Prema njegovom mišljenju, ni stručne kompetencije nisu propisane na adekvatan način, a naročito kada je riječ o ispitu koji se polaže za stečajnog upravnika.
"Taj ispit nije na potrebnom nivou da bi se jedna osoba koja taj ispit položi smatrala osposobljenom da poduzima radnje unutar samog stečajnog postupka", upozorava profesor.
Navodi da se mi uvijek bavimo posljedicama, a nikada uzrokom problema, a da su svi uzroci problema u Zakonu o stečajnom postupku koji je apsolutno neustavan u većem svom dijelu.
"On mora doživjeti jednu potpunu renovaciju ako mislimo imati bilo kakav napredak na ovim prostorima. Potpune izmjene i dopune uz donošenje novog zakona po svim njegovim segmentima. Ne samo kada je riječ o stečajnim upravnicima i stečajnim sudijama, nego i ostvarivanje prava radnika i redoslijed namirenja. To je jedna važna materija za društvo, državu i privredu", objašnjava Begić.
Niko ne reže granu na kojoj sjedi
Prema riječima profesora Begića, važnost tog zakona najbolje opisuje činjenica da je jedan od prvih zakona koji je Republika Hrvatska morala donijeti kada je pristupila Evropskoj uniji bio upravo novi zakon o stečaju.
"Od njega zavisi funkcionisanje cjelokupne privrede, uvođenje reda, sprečavanje zloupotreba, sprečavanje tajkunizacije. Odatle sve polazi. Ljudi privatizaciju smatraju najvećom pljačkom koja se desila na ovim prostorima, a siguran sam da su se u stečaju dešavale gore stvari nego u samoj privatizaciji", kategoričan je profesor Begić.
Pesimističan je da će na tom planu išta da se promijeni u Bosni i Hercegovini, jer našim Parlamentom upravljaju lobiji.
"Vrlo je teško očekivati da će ljudi koji su dugo u politici, koji su određenim vezama snažno povezani za određene lobije, centre finansijske moći pa i za pojedince, ovaj put to uraditi u interesu građana, u interesu privrede i u interesu države. To je vrlo teško očekivati. Pri sadašnjem stanju stvaru i pri sadašnjoj strukturi političkih elita ja uopće nisam optimista u tom procesu", zaključuje Begić.
