BiH
322

Stećci sve bliže UNESCO-ovoj listi zaštićene svjetske baštine, slijedi lobiranje

Piše: S. H.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Dubravko Lovrenović danas će na Univerzitetu Cambridge održati prezentaciju o temi “Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici: Bosanska škola smrti”.

Nakon predaje Nominacijskog dosjea u sjedištu UNESCO-a u Parizu u januaru 2015. godine, obimna dokumentacija nominacije stećaka na Listu svjetske baštine uspješno je prošla proces tzv. tehničke evaluacije. U septembru ove godine uslijedila je misija eksperata ICOMOS-a, koji su vršili evaluaciju 30 nominiranih nekropola i to 22 u BiH, dvije u Hrvatskoj, tri u Srbiji i tri u Crnoj Gori.

"Sada smo ušli u fazu tzv. lobiranja, tj. predstavljanja nominacije naučnoj i široj svjetskoj javnosti u cilju popularizacije ovog iznimno važnog projekta navedene četiri države. Tokom proteklih mjeseci održane su dvije izložbe u Beču i Pragu, u organizaciji ambasada BiH u tim zemljama. Planirana je također jedna izložba u sjedištu UNESCO-a u Parizu na proljeće sljedeće godine. Vjerujem da se sve neće završiti samo na tome", izjavio je Lovrenović za Klix.ba.

Lovrenović ističe da njegovo predavanje na Cambridgeu, na poziv Odsjeka za arheologiju, predstavlja dio tih aktivnosti.

"Na Cambridge odlazim u uvjerenju da će moje predavanje ne samo približiti stećke tamošnjim profesorima i studentima arheologije nego ih i potaknuti da se u budućnosti uključe u arheološka istraživanja grobova smještenih ispod stećaka. Vrijedni rezultati arheoloških iskopavanja provedenih u julu i septembru ove godine na lokalitetima Kopošići i Potkriž u općinama Ilijaš i Jajce, uz učešće profesora i studenata Katedre za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, najnovija su potvrda za takvu orijentaciju", naglašava Lovrenović.

Na taj način profesori i studenti na Cambridgeu prisustvovat će jedinstvenoj prezentaciji stećaka kao kulturnog fenomena evropskog srednjovjekovlja, karakterističnog za srednjovjekovnu Bosnu i dijelove susjednih država.

"Potrebno je učiniti sve što je u našoj moći da nominacija stećaka postane svjetska tema, da bi se sredinom 2016. godine našli na Listi svjetske baštine UNESCO-a", zaključio je Lovrenović.