Stoljeće Husinske bune: Vrijeme rađanja otpora radnika i borbe za prava u BiH

Jedan od načina za poboljšanje uslova rada rudara bio je i generalni štrajk koji je planiran na prostoru cijele BiH. Štrajkački odbori su pokušavali iznijeti realne zahtjeve, međutim, članovi su bili uhapšeni, dok su neki i protjerani, poput Franje Rezača. Tadašnja vlada pokušavala je spriječiti štrajk, a donijela je i naredbi o izbacivanju iz stanova slovenačkih rudara koji su radili u Kreki i njhovih porodica.

"Tadašnji rudari iz Lipnice, Morančana, Par Sela, Petrovica i Husina odlučuju da te ljude smjeste u svoje kuće. Žandarmerija je to željela spriječiti, vršeći teror u tim selima, a štrajkački odbor donosi odluku da će braniti te porodice i oružanim putem. Kada je pružen otpor u kojem je ranjen, a zatim i podlegao jedan žandarm Risto Reljić, vlast je donijela odluku o upućivanju pojačanja na Husino po pitanju žandarmerije i vojske. Time je počela Husinska buna", navodi Selimović.

Rudarski otpor je skršen 28. decembra 1920. godine, kada su krenule represije nad učesnicima Husinske bune. Historija kaže da je više od 350 ljudi bilo optuženo za učestvovanje u pobuni protiv sistema, a 17 ih je osuđeno na zatvor, uz Juru Keroševića, koji je dobio kaznu za ubistvo Riste Reljića. Tadašnji zakoni su predviđali smrtnu kaznu za takva djela, a Keroševiću je bilo namijenjeno vješanje.

"Međutim, javnost se podigla, posebno u Fancuskoj gdje su pisci, intelektualci, vodeći ljudi radničkog pokreta i slično, svojim dopisima izborili da se smrtna kazna zamijeni zatvorom. Kada je u pitanu prostor kraljevine, utjecaj je imao i list Evropa za koji su pisali Miroslav Krleža i Moša Pijade i na kraju se desilo da je Keroševiću kazna zamijenjena višegodišnjom robijom od 20 godina", nastavlja tuzlanski historičar.

Iako u događaju starom stoljeće nije udovoljeno zahtjevima rudara, sam štrajk te Husinska buna u decenijama koje su uslijedile, postali su svojevrsna vodilja za dalje borbe radnika za svoja prava.

"Taj štrajk je pokazao da se jedino organiziranim nastupom prema vlasti možete boriti za svoja prava. U Bosni i Hercegovini, a posebno na prostoru tuzlanskog kraja to je predstavljao jedan početak organiziranog otpora radnika i borbe za prava", navodi Selimović.

Buntovnički duh Husinjana

Prigradsko naselje Husino zavijek će ostati upamćeno po historijskom događaju, a tamošnji mještani s generacije na generaciju prepričavaju dešavanja koja su zabilježena prije tačno stotinu godina.

U ovom naselju postoji i Dom Husinske bune u kojem se sastaju građani, a u postratnom periodu ove godine prvi put je upriličena manifestacija kojom je javno ukazano na značaj događaja koji se odvio 1920.

Na Husinu trenutno živi nešto manje od hiljadu osoba i uglavnom je riječ o onima koji su srednje životne dobi. Veliki broj mladih je otišao iz ovog dijela Tuzle, ali oni koji su ostali nastoje njegovati priču svojih predaka. Jedan od njih je i Davor Marjanović koji nam kaže da je Husinska buna najznačajniji događaj za ovo mjesto.

"Mi Husinjani nosimo ponos i diku za taj historijski čin. Bez obzira što je veliki broj naših vršanjaka iselio odavdje, mi koji smo ostali s generacije na generaciju ćemo prenositi njen značaj. S obzirom da nismo željeli ugasiti taj naš buntovni duh, iz revolta smo formirali udruženje Srce Husina. Ovdje imaju stari i nemoćni ljudi koji nisu u stanju sebi pomoći te su se mladi u znak sjećanja na bunu organizirali kako bi im olakšali život", ističe Marjanović, koji je kao predsjednik udruženja skupa sa ostalim članovima ove godine organizirao posebno obilježavanje 100. godišnjice Husinske bune.

Iz Husinske bune proizašlo je i obilježavanje Dana rudara, ali ovisno od toga koje su ideologije u društvu i državi bile jače, značaj ovom datumu se kontinuirano nije davao.

"U vrijeme kraljevstva on nije obilježavan, kao ni u vrijeme Drugog svjetskog rata, u vrijeme Nezavisne države Hrvatske te prvih osam godina postojanja nove komunističko-socijalističke Jugoslavije. Tek uvođenjem i jačanjem samoupravljanja 1950., a posebno donošenjem ustava Jugoslavije i BiH, tri godine kasnije definisana je uloga i značaj radnika i radničkog pokreta kada je prvi put obilježen datum koji se njeguje i danas", ističe historičar Sead Selimović.

Obilježavanje značajnih datuma ovisi od određenih ideologija koje su vladajuće ili prevladavajuće u društvu i državi. Historičari smatraju da je Husinska buna veoma važan događaj koji, kako smo naveli, pokazuje organiziranu borbu za radnička prava na prostoru BiH.