Konje na Borikama i Sjemeću koji predstavljaju nacionalno blago BiH posjetili su stručnjaci Međunarodnog udruženja uzgajivača bosanskog brdskog konja Matjaž Mesarič, Anton Dolinšek i Enver Žiga. U pratnji nekoliko tamošnjih stanovnika uvjerili su se da su konji ranjeni u napadima vukova, da ih je veliki broj prodan te da za sljedeću zimu nije osigurana nijedna bala sijena.
"Na Sjemeću su članovi komisije zatekli dvije grupe konja kako pasu u u blizini nekadašnjih štala koje su srušene, a kamen od kojeg su bile građene prodat. U prvoj većoj grupi bili su bosanski brdski konji i to 14 kobila i jedan pastuh linije barut i pet ždrebadi, od kojih su troje povrijeđeni od napada vukova. Jedna kobila, prema utvrđenom žigu morina, imala je povrijeđenu nogu i teško hodala", stoji u zapisniku komisije.
"U drugoj grupi bili su arapski konji i to osam kobila, jedan pastuh linije mabrouk i jedno ždrijebe. U Arnautovićima smo kod polusrušenog sjenarnika našli pastuha 61 miško XXVI i jednog mlađeg pastuha vranca za kojem smo kasnije dobili informaciju da je barut, navodno čipiran, a nije žigosan. Na drugom dijelu imanja kod groblja pasla su dva pastuha arapske pasmine linije gazal i lenkoran. U štale nismo ulazili, ali smo dobili informaciju da se u paradnoj štali nalazi 745 miško i nekoliko radnih konja", navodi se dalje.
U zaključku komisije stoji da se tačnom pokazala informacija kako su u oktobru 2015. sa ergele prodano oko 75 konja, od kojih je oko 50 bosanskih brdskih konja i 25 arapskih konja.
"Tačan broj prodanih konja nije poznat jer se prilikom utovara i prodaje nije uradio popis konja", navode Mesarič, Dolinšek i Žiga. Konji koji su ostali odabrani su tako da su kod bosanskog brdskog konja ostala po dva pastuha obje linije, miško i barut, dok je kod kobila za sva vremena izgubljen rod mica, koji je bio jedan od najboljih rodova ergele, i jedna kobila roda iskra.
Konji su trenutno, zahvaljujući obilnoj i dobroj paši na Sjemeću u dobroj kondiciji, iako su mještani Sjemeća kazali da ih niko ne obilazi, ne nadzire i ne kontroliše niti im se donosi hrana ili zob.
"Troje ždrebadi vuci su napali, imaju povreda, a jednom je otkinut i dobar dio lijevog buta. Niko nije dolazio da pozove veterinara i da mu se pomogne. Pitanje je šta će od ždrebadi preživjeti", kažu članovi komisije.
Mještani s Borika su ih informisali da prošlu zimu vlasnici konje nisu uopšte hranili i da su jedva prezimili, a sumnja se i da je bilo uginuća od gladi.
"Za sljedeću zimu nije obezbijeđena niti jedna bala sijena, a o zobi nema ni govora. Postavlja se logično pitanje kako će konji preživjeti, pogotovo u slučaju jače zime. U prirodi, na Sjemeću, bez hrane su i odrasli nehranjeni konji laki plijen vukova, da o eventualnim drugim 'pleniocima' ne govorimo", navode dalje.
Podsjećajući da je ergela Borike kultno mjesto uzgoja bosanskog brdskog konja, te jedinstvene, dragocjene i najstarije autohtone pasmine konja na Balkanu, koju Grci spominju već u 4. vijeku prije naše ere, Mesarič, Dolinšek i Žiga poručuju da ako se u naredna dva mjeseca ne poduzme ništa u proljeće sljedeće godine neće biti ni ergele ni konja.
"Za spas ergele nisu potrebna velika sredstva pa smatramo da nije naodmet pod hitno razmotriti mogućnost formiranja državne ergele koju bi finansirala oba entiteta. Također treba razmotriti mogućnost da Opština Rogatica formira park prirode na Sjemeću i da se preostali konji otkupe ili oduzmu od sadašnjih vlasnika i nastavi sa uzgojem jer to konja što je ostalo još uvijek predstavlja dio genetske osnove za nastavak daljeg uzgoja", poručili su stručnjaci Međunarodnog udruženja izgajivača bosanskog brdskog konja nudeći u ime svog udruženja svaki vid podrške u vidu stručnih radova, evidentiranja, čipiranja ili žigosanja, matičnog knjigovodstva, organizovanja i sprovođenja uzgojnog programa koji je na temelju stogodišnjih iskustava uzgoja na ergeli Borike i savremenih dostignuća u konjogojstvu usvojila skupština Udruženja 2010. godine, pa tako i ergela Borike, i obavezujuća je za sve uzgajivače bosanskog brdskog konja u čistoj pasmini.
OHR otkrio kako je Schmidt platio britansku advokatsku firmu koja je angažovana zbog slučaja "Kovačević"
