Stručnjaci pojašnjavaju: Koncept rješenja problema vodosnabdijevanja u Sarajevu
Da se rješenje tražilo ranije, onda bi sve to bilo puno lakše i situacija sada ne bi ličila na onu grudvu snijega iz crtanih filmova, koja je sasvim mala kada počne da se kotrlja sa vrha brda, ali onda kotrljanjem dobija na masi i volumenu da bi na kraju bila tolika da ruši sve pred sobom. Naša grudva je došla skoro do dna brda, ali je pitanje kako je sada zaustaviti prije nego li sve uništi.
Prije svega, procenat koji se iznosi u javnosti od 77 posto i koji se često neispravno naziva gubicima ustvari predstavlja neprihodovanu vodu. Neprihodovana voda predstavlja zbir fizičkih gubitaka (sva curenja iz sistema), komercijalnih gubitaka (ilegalna potrošnja, greške u mjerenju, greške u bazi podataka itd.) i legalne neobračunate potrošnje (potrošači koji imaju legalan priključak, ali im se iz nekog razloga svjesno ne šalju računi za vodu).
Komercijalni gubici i legalna neobračunata potrošnja se mogu potpuno anulirati, dok su fizički gubici uvijek prisutni u sistemu u količini koja se naziva neizbježnim gubicima. Također važno je napomenuti da komercijalni gubici predstavljaju količinu vode koja je trebala biti prodana po maloprodajnoj cijeni vode, dok se smanjenjem fizičkih gubitaka štedi na proizvodnji vode (proizvodnoj cijeni) naravno uz uslov urednog vodosnabdijevanja. Kako u Sarajevu postoje redukcije, jedan dio fizičkih gubitaka se može izraziti kroz prodajnu cijenu vode, ali njihova ukupna cijena je još uvijek višestruko manja u odnosu na komercijalne gubitke.
Svaki projekat smanjenja gubitaka se provodi planski, a taj plan mora da definiše: urgentne, srednjoročne i dugoročne mjere smanjenja gubitaka.
Urgentne mjere
Urgentne mjere se provode s ciljem hitne uspostave ili znatnog poboljšanja vodosnabdijevanja za što se mora postaviti cilj do koje mjere se gubici njihovom provedbom moraju smanjiti.
Na web stranici Vodovoda Sarajevo stoji da gubitke računaju po IWA metodologiji, ali nigdje ne vidimo vrijednost nijednog jedinog pokazatelja uspješnosti, bilo tehničkog bilo finansijskog, stoga će se ova analiza bazirati na osnovu standarda i normi potrošnje.
Dakle, ako se uzme da je za uredno snabdijevanje jedne osobe potrebno osigurati 170 litara vode po danu (za ovakvu kalkulaciju se može zanemariti potrošnja tzv. nerezidentne potrošnje), i da je neprihodovana voda u sistemu 77 posto, onda dolazimo do zaključka da je neophodno osigurati 301 litar po stanovniku Sarajeva dnevno. S obzirom na redukcije u trajanju od prosječno četiri sata dnevno, zahtijevana potrošnja prelazi kapacitete sistema, koji je sudeći po intervalu redukcije limitiran na oko 250 litara po stanovniku dnevno.
Prema ovim podacima dolazi se do rezultata da je iznos neprihodovane vode od 47,5 posto kritična tačka nakon koje prestaje uredno vodosnabdijevanje. U granicu sigurnosti ulazi fakt da su redukcije uglavnom u toku noći kada je potrošnja znatno manja nego u toku dana. Prema tome osnovni cilj koji se mora postaviti kod urgentnih mjera je da se neprihodovana voda sa sadašnjih 77 posto smanji na 47 posto.
VIK Sarajevo na svojoj stranici navodi da ima 47 potrošačkih zona iz čega je nejasno da li su potrošačke zone isto što i mjerne zone (MZ). Mjerna zona mora biti ograničena i sadržati između 500 i 3.000 priključaka. Ukoliko je ovaj uslov već ispunjen onda je potrebno izvršiti proračun vodnog bilansa kako bi se dobila struktura gubitaka i vrijednost elemenata neprihodovane vode.
U vodovodima koji imaju velike komercijalne gubitke, a Sarajevo ih nesumnjivo ima, kao prva stvar na kojoj se radi u okviru urgentnih mjera je njihovo smanjenje ili eliminacija. Isto se odnosi i na kategoriju legalne neprihodovane vode, koja se mora eliminisati u najkraćem mogućem roku, jer niko nigdje nema pravo da u situaciji ugroženoga vodosnabdijevanja troši vodu, a da mu se to ne obračunava. Koliko je pojava ilegalne potrošnje vode raširena u zemljama Jugoistočne Evrope mogu potvrditi i dva slučaja iz mog ličnog iskustva. Prije sedam ili osam godina u jednom vodovodu u regionu smo detektovali ilegalni priključak za punionicu flaširane vode!
Stoga je dobro da je vlada KS prošle nedjelje donijela odluku da će početi akciju kontrole kod nerezidentnih priključaka sa sumnjivom potrošnjom. Ipak, bilo bi puno bolje da su prije toga donijeli i zakon kojim se rigorozno kažnjavaju oni koji ilegalno troše vodu. U većini zemalja ove kazne su drastične i kreću se od nekoliko hiljada eura u nekim zemljama regiona i u Aziji pa sve do 18.000 eura u nekim gradovima u Švicarskoj. Najbolja borba protiv ilegalne potrošnje se vodi velikim kaznama kako za vlasnike takvih priključaka, tako i za one koji izvode takve priključke.
Također, iz iskustva znam da u više od 90 posto slučajeva ilegalnih priključaka, iste priključuju radnici vodovoda (tako je svugdje u svijetu), stoga bi trebalo voditi računa o tome ko će vršiti kontrolu ilegalne potrošnje. Osim toga, osobe koje vrše kontrolu ilegalne potrošnje moraju biti opremljene i obučene za rad sa tzv "lokatorima" metalnih i nemetalnih cijevi, i ultrazvučnim prijenosnim mjeračima protoka itd. Ukoliko se u ovu akciju krenulo bez prethodne pripreme, bojim se da neće dati zadovoljavajuće rezultate.
Za smanjenje komercijalnih gubitaka je neophodno uraditi sljedeće:
- Izvršiti detekciju ilegalnih priključaka (bypassa, zaustavljenih i usporenih vodomjera i sl.);
- Ažurirati bazu podataka potrošača (prema postojećoj prosječna porodica u Sarajevu ima 1,5 članova?!);
- Provjeriti adekvatnost instaliranih vodomjera, najprije onih velikih (promjera iznad 50 mm), a zatim i malih, i zamijeniti sve one čiji promjer ili tip nije odgovarajući;
- Izraditi program komercijalnih procedura.
U okviru urgentnih mjera se može raditi i na smanjenju fizičkih gubitaka posebno u mjestima gdje dokazano postoje velika curenja koja se mogu brzo i jeftino popraviti.
Da bi urgentne mjere donijele zadovoljavajuće rezultate, VIK se mora reorganizirati u dobro organizirano i funkcionalno preduzeće, što sada definitivno nije, te je stoga neophodno, a siguran sam i da će svaki kreditor na tome insistirati, da se izvrši analiza kvantitativne i kvalitativne strukture ljudskih resursa u VIK-u.
Srednjoročne mjere
Srednjoročnim mjerama se mora planirati signifikantno smanjenje fizičkih gubitaka. Prema IWA metodologiji vrijednost fizičkih gubitaka se najbolje prezentuje kroz vrijednost Infrastrukturnog indeksa curenja (ILI). Ovaj koeficijent predstavlja omjer stvarnih trenutnih gubitaka i neizbježnih gubitaka. Na osnovu njegove vrijednosti vodovodi se svrstaju u četiri grupe po pitanju kvaliteta upravljanja vodovodnim sistemom, od najbolje A kategorije (ILI = 1 do 4), preko B (4 do 8), C (8 do16) pa do najgore koja predstavlja katastrofalno upravljanje vodovodnim sistemom (ILI>16).
Prema meni dostupnim podacima, ovaj koeficijent u Sarajevskom vodovodu iznosi ILI=28,8 (podatak je iz 2011. godine pa je očekivati da je sada i veći). Cilj srednjoročnih mjera treba biti da se dostigne vrijednost ILI<6. Ovaj cilj se može ispuniti provođenjem akcije detekcije curenja i naravno popravke istih.
Detekcija curenja se mora provesti na svim cjevovodima. Cjevovodi na kojima se zabilježi specifičan broj curenja (SBC) veći od 0,2 curenja po metru cjevovoda se ne popravljaju već se mijenja kompletna dionica. Vrlo vjerovatno će se akcijom detekcije smanjiti vrijednost ILI ispod 8. Da bi se njegova vrijednost smanjila do planiranih 6, nakon završene detekcije treba uraditi regulaciju pritiska u vodovodnom sistemu.
Kada se kaže regulacija pritiska, pri tome se ne misli na način kako to danas radi vodovod kada zatvaranjem ventila smanjuje pritisak do te mjere da pojedini dijelovi grada ostaju bez vodosnabdijevanja. Regulacija pritiska se radi prema projektu koji se prethodno mora osigurati. Ima više načina automatske regulacije pritiska u sistemu, ali je za ove uslove najprikladniji način da se na tačno definisanim pozicijama ugrade regulatori pritiska povezani sa elektromagnetnim mjeračima protoka. Mjerači protoka prate potrošnju vode i svaku promjenu signaliziraju regulatoru, koji vrši samo podešavanje, tako da je pritisak uvijek na nivou koji je dovoljan za uredno vodosnabdijevanje. Cilj je smanjiti višak pritiska, a ne smanjiti pritisak do te mjere da se obustavi vodosnabdijevanje.
Dugoročne mjere
Dugoročne mjere imaju za cilj da se vrijednost Infrastrukturnog indeksa curenja svede ispod 4. Da bi se to postiglo potrebno je uspostaviti efikasan sistem kontrole gubitaka. Za takvo što će biti potrebno instalirati akvizicijske softvere i tzv "smart" tehnologije mjerenja i sl. Uz sve to, ne smije se zaboraviti ni da svake godine treba promijeniti blizu 2 posto od ukupne dužine svih cjevovoda u sistemu. Na taj način će se osigurati da sistem nema dijelove starije od 50 godina.
Sve ove mjere se moraju detaljno razraditi, a mogu donijeti rezultate samo ako svi daju svoj puni doprinos i budu radili prema usvojenom planu. Nipošto se ne smije desiti (a dešavalo se do sada) da vladajuće političke strukture zapošljavaju svoje kadrove (obično bez ikakvog iskustva) u ViK. Ako se to desi direktor ViK-a ne bi trebao strah od gubljenja svoje pozicije postavljati ispred obaveza koje ima prema funkciji koju obavlja, te bi se morao usprotiviti nametnutim rješenjima koja ne vode ka dostizanju cilja. Siguran sam da će građani Sarajeva, ali i mediji, stati u njegovu zaštitu. Krajnje je vrijeme da se nađe neko spreman da to uradi.
Kada su u pitanju sredstva, naravno da su potrebna ogromna sredstva, i moraju se osigurati kreditima. Ne poznajem nijedan veći grad, nijedan veliki projekat smanjenja gubitaka koji nije finansiran kreditnim sredstvima. Tek za ilustraciju, u susjednoj Crnoj Gori u Ulcinju, vodovodnom sistemu koji ima manje od 10.000 priključaka, za smanjenje gubitaka i sanaciju sistema KfW banka će odobriti kredit od 25 miliona eura.
U svemu što sam napisao, namjerno sam preskočio analizirati ko je sve kriv za ovakvo stanje, što zbog činjenice da takvo nešto neće pomoći da se popravi stanje, ali i zbog toga što krivac nije samo jedan.
Đevad Koldžo je međunarodni ekspert za smanjenje neprihodovane vode u vodovodnim sistemima. Ima više od 20 godina iskustva u struci, a iza sebe ima više od 50 uspješnih projekata.
