Stručnjaci upozoravaju: Glodari su prijenosnici zaraznih bolesti i brzo se razmnožavaju
Proljetna faza obavezne preventivne deratizacije na području Zeničko-dobojskog kantona provodi se naredbom Ministarstva zdravstva ZDK kao opća mjera sprečavanja i suzbijanja pojave i širenja zaraznih bolesti.
U razgovoru za Klix.ba Nermin Imamović, sanitarni inžinjer i rukovodilac sanitarne tehnike Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, je kazao kako je prisustvo glodara najmasovnije u naseljima s većim "protokom" ljudi, s razvijenom mrežom infrastrukture i objekata u kojim je intenzivna privredna proizvodnja i promet robe.
"Glodari se veoma brzo razmnožavaju i s obzirom na zdravstveni rizik i ekonomske štete koje pričinjavaju, predstavljaju trajni remetilački faktor ljudskim naseljima, što iziskuje kontinuirane napore, ne na potpunom uništenju, jer je to nemoguće, nego za takvu kontrolu kojom se postiže svođenje njihovog broja na ‘biološki minimum’, odnosno na prihvatljiv nivo koji predstavlja minimalan zdravstveni rizik i minimalan rizik za uništavanje materijalnih dobara i hrane", govori Imamović.
Štetni glodari se suzbijaju zbog materijalnih šteta koje nanose, onečišćavanja hrane, oštećenja stambenih i privrednih objekata, dok se u naseljenim sredinama suzbijaju prvenstveno kako bi se eliminirao rizik od prijenosa zaraznih bolesti.
"Štetni glodari mogu biti rezervoari i prijenosnici uzročnika zaraznih bolesti kao što su uzročnici crijevnih infekcija (Salmonella i drugi), leptospiroza (Leptospira), murinog tifusa (Riketsia typhi), bolesti (groznice) štakorskog ugriza (Spirillum minus), hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom (Hanta virusi) i drugih”" dodao je Imamović.
Značajan moment u nastajanju i širenju raznih oboljenja preko glodara su savremeni, internacionalni i interkontinentalni komunikacioni uslovi koji doprinose da se navedene bolesti šire.
Prema Imamovićevim riječima, bez deratizacije bi se glodari vrlo brzo razmnožili iznad praga biološke tolerancije, a gomilanje organskih otpadaka uz neriješene sanitarne i komunalne uslove pogoduje da se broj glodara održava na visokom nivou.
"Posebnu štetu među mišolikim glodarima nanose sivi pacov, kudni miš i crni pacov. Štete od ostalih glodara su znatno manje, jer te vrste čine blizu 15 posto od ukupnog broja jedinki ove grupe sisara", dodao je Imamović.
Deratizacija se provodi u slučaju pojave epidemije nekog oboljenja koje prenose glodari i preventivno kako bi se održala glodarska populacija. Zeničko-dobojski kanton prema Imamovićevom mišljenju ima povoljnu epidemiološku situaciju kad je riječ o bolestima koje se vežu s glodarima kao prijenosnicima.
"Građanima savjetujemo da pruže punu kooperativnost našim stručnjacima i ekipama na terenu, saradnju i poštivanje svih obavijesti i obilježja od izvođača sistematske deratizacije. Sve ovo doprinosi boljem efektu i rezultatu ove preventivne aktivnosti”, poručio je naš sagovornik.
Da bi kontrola razmnožavanja glodara bila uspješna, preventivna deratizacija se mora provoditi svake godine najmanje dva puta godišnje, a svi objekti na području određene regije moraju biti obuhvaćeni tokom akcije.
Na kraju razgovora Imamović je poručio da bi bez deratizacije jedan par glodara godišnje okotio blizu 15.000 jedinki.
Zubi pacova godišnje narastu do 14 cm i zbog toga on ima neprestanu potrebu za glodanjem da bi ih trošio. Za sedam dana uobičajenim kretanjem može preći 80 kilometara, a iz mjesta može skočiti jedan metar uvis. Dužina života pacova iznosi uglavnom tri, a najviše sedam godina.
Svi navedeni podaci ukazuju na štetočine čijem kontrolisanju i suzbijanju se treba pristupiti maksimalno oprezno i stručno.
