Pravosudni forum
42

Stručnjaci upozorili na zloupotrebu tehnologije za organizovani kriminal

A. Ku.
Organizovane kriminalne grupe sve više (zlo)upotrebljavaju tehnologiju za planiranje zločina, prodaju oružja i narkotika te pranje novca.

Uprkos zakonskim i resursnim nedostacima, pravosuđe je napredovalo u procesuiranju ovih krivičnih djela, i uskoro se očekuju prve presude u predmetima gdje su korišteni dokazi iz Sky ECC i ANOM kriptiranih aplikacija, zaključeno je na zatvaranju osmog Pravosudnog foruma za BiH u Sarajevu.

Tužilac Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo Darko Soldat upozorio je da domaće pravosuđe ne smije odgađati upotrebu dokaza koji su pribavljeni putem kriptiranih komunikacijskih aplikacija.

Brojni primjeri sudske prakse mogu se pronaći diljem Evrope, pa i u regionu.

"Nakon što je više evropskih država, među kojima su Nizozemska, Belgija, Austrija, Italija i Hrvatska, donijele pravosnažne presude kojima su prihvaćeni kao zakoniti svi dokazi iz kriptiranih komunikacija, koje su potvrdile princip međudržavnog povjerenja u ocjeni zakonitosti dokaza, prve pravosnažne presude u BiH očekuju se tokom naredne godine", kazao je tužilac Soldat.

Soldat je ukazao na to da će naredni izazov biti da sudovi prihvate elektronske dokaze, koje su druge države dobrovoljno ustupile BiH, kao zakonite, što je jedna od mogućnosti koju predviđa Konvencija o visokotehnološkom kriminalu.

"U bliskoj budućnosti, većina dokaza će od strane drugih država biti dobrovoljno objelodanjena istražnim organima u BiH, te je potrebno da sudovi veoma brzo odluče da prihvate i ovakve dokaze kao zakonito pribavljene. Također, uskoro će domaći sudovi ocjenjivati dokaze prikupljene putem umjetne inteligencije, što će značajno promijeniti stvarnost krivičnog suđenja u BiH", dodao je.

Bivša sutkinja Evropskog suda za ljudska prava i sutkinja Vrhovnog suda Sjeverne Makedonije Mirjana Lazarova Trajkovska objasnila je da je pitanje zakonitosti digitalnih dokaza, posebno kada su ti dokazi nastali na teritoriji jedne države, a posljedice i kriminalne aktivnosti se dešavaju u državi koja vodi postupak, od ključne važnosti za pravično suđenje.

"Evropski sud za ljudska prava ima bogatu sudsku praksu koja razrađuje standarde i principe za ove procesne aspekte. Na primjer, u predmetu Khan protiv Ujedinjenog Kraljevstva, Sud je ukazao na važnost javnog interesa naspram privatnog prava, kada se radi o dokazima koji su pribavljeni korištenjem komunikacije preko novih tehnologija. Kako bi postupak vodio ka pravičnom suđenju, neophodno je da zakon jasno definiše ciljeve, te da svaki upad u pravo na privatnost ili drugo pravo mora biti nužan i opravdan u demokratskom društvu", istakla je Lazarova Trajkovska.

Sutkinja Lazarova Trajkovska također je upozorila na to da nove tehnologije i razvoj društva donose nove oblike kriminala na koje pravosuđe mora biti spremno.

"Umjetna inteligencija se koristi ne samo za dobro, već i za kriminalne aktivnosti. Preko interneta se šire lažne vijesti koje mogu izazvati nasilje, mržnju, te finansijske gubitke za pojedince ili pravna lica. Novac stečen putem ovih oblika kriminala često se koristi za nove kriminalne aktivnosti. Zbog toga, cyber kriminal obuhvata širok spektar aktivnosti, uključujući finansijski kriminal, kompjuterske prevare, cyber nasilje i falsifikate", objasnila je sutkinja Lazarova Trajkovska.

Uslijed popularnosti i rasprostranjenosti umjetne inteligencije, u BiH se javlja sve više prijava za zloupotrebu ovih alata.

"Razvoj alata umjetne inteligencije deepnude, koji su svima javno dostupni na internetu, a koji kreiraju lažne seksualno eksplicitne fotografije ili video sadržaje, doveo je do velikog povećanja ucjena, odnosno seksualnih iznuda, ili narušavanja ugleda žrtava. Fotografije koje imamo na našim društvenim mrežama je vrlo lako preuzeti i obraditi deepnude alatima, koji za nekoliko minuta kreiraju krajnje realistične fotografije s prikazom djelimično ili potpuno obnažene osobe", upozorio je Vahidin Đaltur, stalni sudski vještak za informaciono-komunikacionu oblast.

Pravosudni forum za BiH organizovali su Ustavni sud BiH i AIRE centar - Program za Zapadni Balkan, u saradnji s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH, te uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva. Više informacija dostupno je na zvaničnoj stranici AIRE centra.