Aleksandar Simović, stručnjak za zmije sa Biološkog fakulteta u Beogradu, za Anadoliju je izjavio kako nema ni potrebe ni razloga da se stvara atmosfera histerije zbog zmija koje ljudi sve češće sreću.
"Nakon katastrofalnih poplava koje su pogodile Srbiju i Bosnu, i zmije su silom prilika morale izaći iz svojih rupa i kamenjara na kopno. Uplašene su i dezorijentisane. Na kopnu ih je sada mnogo više, a ljudi se kod nas obično boje zmija. Ipak, upozoravam sve građane u regionu da ne ubijaju zmije koje vide nego da ih puste da idu svojim putem jer im mogu, nakon ovih poplava, mnogo pomoći, jer se hrane glodarima", rekao je Simović.
Napominje da zmije mogu u velikoj mjeri pomoći ljudima na područjima koja su prethodnih dana poplavljena.
"Zmije se hrane raznim glodarima, miševima, pacovima, kojih je nakon ovih teških poplava u Srbiji i BiH mnogo. Glodari prenose zarazne bolesti koje mogu biti pogubne po ljude. Često su pacovi važan faktor u izbijanju i širenju opasnih epidemija, dok zmije ne prenose nijednu bolest na ljude. Zmije mogu da se zavuku i tamo gdje mačke i psi ne mogu. Odrasli smuk može da pojede čitavo leglo pacova. Zato napominjem da zmije mogu uveliko pomoći da se umanji broj pacova i miševa", smatra ovaj stručnjak.
Naglašava da je najezda zmija na neki način vrlo pozitivan i povoljan događaj za stanovnike poplavljenih područja.
"U uslovima kada se na potopljenim područjima nalazi veliki broj lešina, kada su izlivene septičke jame i raznijete deponije, a temperature stalno rastu, vjerovatno će doći do pojave i širenja infekcija. Glodari će se hraniti otpacima i lešinama na koje budu nailazili i kretat će se po naseljima. Zato je najezda glodara ono što treba da nas brine, a najezda zmija nešto vrlo pozitivno. One su ljudima pravi prirodni saveznik u borbi sa glodarima", ističe Simović.
Naglašava da na prostorima Balkana ne postoje vrlo opasne i otrovne zmije i da se rijetko dešava da neko umre od ujeda zmije.
"Na ovim prostorima i nema mnogo otrovnih zmija. Postoje šarke i poskoci koje su otrovne zmije, ali se rijetko dešava da neko umre od ujeda šarke i poskoka. Ipak, građani moraju biti oprezni jer su i poskoci zbog kiša vjerovatno sišli u naselja. Građani mogu otrovne zmije prepoznati jer one imaju istaknutu šaru na leđima, tačnije duž smeđih ili sivih leđa imaju tamnu cik-cak šaru. Šarke mogu biti i potpuno crne", kazao je Simović.
Inače, na prostorima Balkana najčešće se sreću smukovi i vrste vezane za vodu, odnosno ribarice i bjelouške. Sve navedene vrste mogu da narastu do 1,5 ili čak 2 metra, pa mogu djelovati zastrašujuće, ali potpuno su bezazlene. Moguće je videti i smukulju, ali ova vrsta je relativno rijetka. Dosta je i sitnija od ostalih i ljudi je, zbog riđe boje i šara, često zamjenjuju sa šarkom.
