(R)evolucija u BiH: Studenti poručili političarima da ih prestanu lagati i počnu raditi
Erasmus+ je program koji bi omogućio studentima iz BiH da se školuju, volontiraju i dobijaju stipendije u zemljama EU.
Da bi BiH učestvovala u programu, trebalo je odobrenje svih 13 nadležnih ministarstava obrazovanja, no Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske je odbilo učešće.
Nakon burnih reakcija javnosti, vlada RS je ipak dala saglasnost za učešće u programu Erasmus+, uz uvažavanje ustavne nadležnosti Republike Srpske u oblasti obrazovanja. No, studenti su istakli da ne vjeruju vlastima RS te su izašli na proteste.
Profesori i studenti na protestu u Sarajevu
Blizu 200 studenata izašlo je danas na proteste u Sarajevu, a njime se pridružilo i nekoliko univerzitetskih profesora, među kojima su Nenad i Lamija Tanović i Behdžet Mesihović. Kasnije su došli i profesori Damir Marjanović i Dubravko Lovrenović.Profesor Tanović istakao je da je razočaran time što nije došlo više njegovih kolega.
"To što je na proteste izašlo ovako malo studenata samo znači da već 15 godina šta god su uradili nikad nisu imali rezultata i niko ih nije podržao te mario za njihove potrebe pa su razočarani. No, ono što mene najviše brine je to što ovdje nema više mojih kolega. Program Erasmus nije nešto što koristi samo studentima već i profesorima, odnosno cijelom obrazovnom sistemu",istakao je profesor Tanović.
Ova šačica studenata koja je došla danas, rekao je profesor Lovrenović, pokazuje da su studenti još uvijek u stanju hibernacije.
"U ovom trenutku je trebalo biti 40 hiljada studenata koji protestuju, koji su zajedno sa nama profesorima trebali reći šta misle o toj civilizacijskoj sramoti, entropiji... Uobičajne riječi su odavno izgubile značenje. Hiljade studenata je trebalo doći i ne ići sa ovog mjesta dok se ne ispune zahtjevi. Ovo se tiče naravno i mene kao profesora, jer mogu aplicirati na evropske fondove, ali prije svega se tiče studenata i njihove budućnosti", kazao je Lovrenović.
Studenti su poručili da žele bolju situaciju u državi i da ih vlast prestane lagati, a počne raditi i ispunjavati obećanja.
Emir Hibić je student na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije. Proteklu godinu je studirao u Turskoj i vratio se u BiH. Kaže da je drastična razlika u obrazovnom sistemu ove dvije zemlje.
"Svaki student bi trebao imati mogućnost da bar na kratko studira u nekoj drugoj zemlji. Moja iskustva su predivna, naučio sam strani jezik. Način rada na fakultetima je mnogo drugačiji, bolonjski sistem se tamo provodi u potpunosti, ovdje to nije tako. Prvom prilikom bi ponovo išao vani studirati, zato i jesam danas ovdje", kazao je Hibić.
Studentima se priključilo i nekoliko penzionera i bivših studenata. Među njima je bila i dobitnica Zlatne značke Univerziteta u Sarajevu Alisa Begović.
"Mi koji smo završili prvi i drugi ciklus studija, neki su već na doktoratu, smatratramo da nam je obaveza danas biti ovdje, kao i ostalim građanima. Bitno je, a to smo ovdje i naglasili, da ne pravimo više barijere između studenata iz RS-a i FBiH, već smo svi u istom problemu", kazala je Begović te dodaje da je bila dobitnica stipendije na osnovu koje bi mogla nastaviti studije u Turskoj, ali je odlučila ostati.
Alen Duspara, student sa Univerziteta u Sarajevu, kaže da je razlog zašto su studenti došli prije svega neprihvatanje Erasmus+ programa, ali da se studenti o obrazove u BiH suočavaju i sa brojnim drugim problemima.
"Taj program nama nudi mogućnost involviranja u 14,7 eura od Evrope, a BiH treba učestvovati sa 115.000 eura. Pa više se potroši na tariguz, nego na nas, jedno auto funkcionera u ovoj zgradi košta toliko. Da li je bitnije to auto ili 25 posto mladih u BiH? Studenti su jedan dio te grupe. Ovim programom studenti, nastavnici, učenici, profesori dobijaju mogućnost da se usavršavaju i da za to još budu plaćeni sredstvima EU. Zašto mi to propuštamo i dajemo politici priliku da bude iznad razuma", kaže Duspara.
On je kazao i to da studenti glavnog krivca vide u ministru obrazovanja RS-a Goranu Mutabdžiji, jer nije želio iz političkih razloga potpisati Erasmus+.
"Kako će se oni dogovoriti, hoće li biti agencija na državnom nivou ili će se ići po belgijskom modelu, to nas ne zanima, neka se dogovore", kaže Duspara, bivši Erasmus Mundus stipendista.
Komentirajući najavu iz RS-a da će biti podržan djelimično ovaj program, Duspara kaže da nije zapravo jasno šta to znači.
"Znači li to da ćemo imati samo Erasmus Mundus, njega nastavljamo i bez potpisa domaćih političara. S tim i dalje idemo na razmjene, ali gubimo sve ostalo. Erasmus Mundus će se svakako ugasiti za dvije godine", kaže Duspara.
Protesti u Zenici
Na Trgu Alije Izetbegovića u Zenici danas su održani protesti na kojima je 30-ak studenata tražilo uključenje Bosne i Hercegovine u projekt Erasmus+.
Jedan od članova neformalne grupe (R)evolucija+ je i Aldin Vrškić, koji je izrazio nezadovoljstvo trenutnom situacijom sa obrazovanjem u Zenici, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini.
"Mi smo danas ovdje jer želimo iskazati nezadovoljstvo što ne učestvujemo u ovom projektu sa kojim su uskraćene brojne mogućnosti studentima u BiH, ali i učenicima i nastavnicima. Ova današnja brojka nam je samo motiv više da probudimo mlade koji su u letargiji i samim tim rade za ovu vlast", kazao je Vrškić, te dodao da je projekt Erasmus+ samo kap koja je prelila čašu u obrazovanju u BiH.
Današnjim protestima studenata u Zenici pridružio se i vršilac dužnosti dekana Mašinskog fakulteta u Zenici, Samir Lemeš, koji je istakao da je ovo jedina prilika za finansiranje obrazovanja u BiH.
"Više od 50 posto opreme na fakultetima BiH potiče iz projekata kao što su Tempus i Erasmus Mundus koji od naredne godine prelaze u Erasmus+. Da nije bilo ovih projekata univerziteti bi sigurno bili siromašniji. Država nema drugu šansu osim ove da finansira i da nešto postigne u oblasti nauke. Oni su projektu rekli hvala ne treba, a samim tim nam i nauka ne treba", zaključio je Lemeš.
Studenti su prošetali ulicama Zenice te svoju protestnu šetnju završili ispred Rektorata Univerziteta u Zenici gdje su ostavili simboličnu poruku da im se u ostvarenju zajedničkog cilja pridruže i drugi studenti.
Banjalučki studenti: Želimo učestvovati u Programu Erasmus+
"Banjalučki studenti današnjim okupljanjem ukazali su da neće da trpe pasivno ponašanje političara prema mladim ljudima", izjavila je Marija Bliznac, jedna od organizatorki protesta u Banjoj Luci.
Ipak, odaziv studenata u Banjoj Luci je bio slab, a okupilo se svega 30-ak akademaca.
Uz razočaranje zbog takve pasivnosti mladih Banjalučana i Maja Bliznac kaže da je to upravo pokazatelj kakvo je stanje i svijest studenata.
"Došli smo da ukažemo da želimo određeni kompromis i rješenje za Erasmus+, u kojem bi BiH bila punopravna članica tog programa", rekla je ona i naglasila da nisu dovoljne izjave iz RS-a da taj entitet djelimično učestvuje u tom programu, jer, kaže, mladi žele sve što im pruža taj program.
I njena kolegica Nikolina Garača kaže da je dolaskom na ovaj skup željela da pošalje poruku svim građanima i građankama u BiH da ne treba da "sjede skrštenih ruki i klimaju glavama na ono što im se servira putem medija".
Navodi da mladi u BiH treba da imaju ista prava kao i njihove kolege u Evropi i svijetu.
"Ukidanje programa Erasmus+ u BiH bi značilo ukidanje prava iz tog programa studenticama i studentima na našim prostorima", kazala je Garača i dodala da i mladi u BiH žele iste šanse kao i njihove kolege u svijetu, ali i da se njih nešto pita.
Naglasila je i da bi ukidanje Erasmus+ u BiH značilo smanjenje broja stipendija, prilika za volontiranje, treninge i praksu u svijetu, ali i neučešće BiH u jednom od najvećih programa za studente, srednjoškolce i stručni kadar u Evropi.
I ona je dodala da je Banja Luka "grad pasivnih mladih ljudi i da je vrijeme da se i oni pojave na ulicama da bi iznijeli svoje mišljenje".
Ako današnji protesti i u drugim gradovima ne urode plodom, odnosno, nadležni se ne izjasne pozitivno o programu Erasmus+ u BiH, planiraju, kako je navela, da organiziraju i nove proteste, ulične performanse..., ali neće prestati da ukazuju na nekorektnost koja se dešava, kako kaže, u našem društvu.
Studenti u Mostaru: Ne želimo izgubiti šansu za bolju budućnost
Studenti Univerziteta "Džemal Bijedić" i Univerziteta u Mostaru danas su na Španskom trgu organizirali javne proteste zbog neusvajanja Erasmus+ programa.
"Tražimo da Bosna i Hercegovina pristane biti dio Erasmus+ programa što trenutno nije slučaj", rekao je student Marko Rotim.
On je ponovio jedinstvene zahtjeve svih mostarskih studenta kako im je želja da im se omogući stjecanje novih saznanja, razmjena iskustva sa svojim kolegama, učešće u evropskim obrazovnim projektima, ali i otvaranje mogućnosti evropskim profesorima da gostuju na njihovim Univerzitetima.
Nezadovoljstvo studenata zbog nepostizanja saglasnosti na nivou države o ovom programu prokomentirao je i Salih Mustafić, koji tvrdi da studenti gube mogućnost priključivanja civilizacijskim obrazovnim standardima u Evropi i svijetu, pa samim tim i država Bosna i Hercegovina gubi razvojne perspektive.
"Gubljenjem ovog programa, gubimo šanse za bolju budućnost i šanse da se normalno suočimo sa ekonomskim problemima ove zemlje, kada dođe naše vrijeme", rekao je Mustafić.
Student Semir Hatić je kroz dosadašnja iskustva studenta iz sličnih programa izveo zaključak kako zapravo država prihvatanjem navedenih programa ne ulaže skoro ništa, a osigurava ogromnu korist.
"Nažalost, tek rijetki su imali priliku učestvovati u tim programima", istako je Hatić.
Studenstkim protestima pridružio se i diplomirani politolog dr. Huso Oručević koji u razlozima neusvajanja ovog programa na nivou države BiH vidi potrebe vladajućih elita da namjerno guše proces obrazovanja zbog monopola vlasti, zbog straha od mlađih i obrazovanijih.
"Siguran sam da danas studenti u BiH više stiču znanja preko interneta nego što ga dobivaju u klupama" kategoričan je Oručević.
Protest studenata u Tuzli
Blizu tri stotine studenata s Univerziteta u Tuzli učestvovalo je u dašanjoj protesnoj šetnji zbog katastrofalnog obrazovnog sistema u BiH i neuključivanja naše zemlje u program Erasmus+.
U zakazano vrijeme studenti su se počeli okupljati ispred Filozofskog fakulteta, a tokom protesne šetnje njima su se priključivali i obični građani.
"Ne mogu reći da je odaziv loš, ali sigurno da je mogao biti bolji. U suštini smatram kako studenti nisu u potpunosti upoznati s aktuelnom problematikom, a veliki broj njih je danas bio na fakultetima jer je organizovana nastava", kazala Lejla Zonić, studentica Ekonomskog fakulteta.
Studenti su od Filozofskog fakulteta došli do Trga slobode, a svoju protesnu šetnju okončali su na Plavom mostu gdje su postavili svoje transparente.
"Od meni poznatih profesora nisam primjetila niti jednog da je bio sudionik protesne šetnje. Rekli su nam kako nas je podržao jedan strani profesor koji predaje na Filozofskom fakultetu. Nije bilo ni političara, a naša najveća satisfakcija je što su nas obični ljudi podržali", istakla je Zonićeva.
Protesti i u Bihaću
Blizu stotinu od ukupno 6.000 studenata Univerziteta u Bihaću okupilo se danas na Gradskom trgu gdje su, uz podršku ostalih građana, iskazali svoje nezadovoljstvo djelimičnim učešćem Bosne i Hercegovine u programu Evropske unije (EU) Erasmus+.
"Teška je situacija u kojoj se nalazi bh. društvo, a pogotovo studenti, pa su i oni napokon shvatili da je vrijeme da se zauzmu sami za sebe", kazala je jedana od organizatorica, Elma Begić iz Vijeća mladih USK-a.
Nakon protestnog kruga, studenti su se okupili ispred zgrade Općine Bihać i uz transparente i poruke odlučno pokazali šta misle i kako se osjećaju. Izrazili su nezadovoljstvo današnjim stanjem u BiH, s nadom da će političari u našoj zemlji evoluirati u političkom smislu i svoje interese podrediti interesu građana, u ovom slučaju mladih.
Premijerka RS-a Željka Cvijanović potvrdila je sinoć da će i taj bh.entitet učestvovati u projektu Erasmus+ te da nema nikakve smjetnje i da se taj program nastavlja.
Ona je precizirala da je stiglo još jedno pismo komesara za proširenje i evropsku politiku susjedstva Štefana Fuelea, u kojem se, kako ističe, jasno potvrđuje da prelazak na novi program Erasmus+ predviđa provođenje puno organizacionih izmjena i kada je u pitanju EU i BiH.
U narednom periodu će se, kaže, voditi razgovori na ekspertskom nivou kako da se realizuje taj program i osigura učešće u tom projektu.