Suad Bešlić iz Njemačke se vratio u BiH, otvorio kompaniju i sada želi biti načelnik Kalesije
Centralnoj izbornoj komisiji BiH za predstojeće lokalne izbore kandidature za načelnika Kalesije dostavilo je osam osoba. Zvanično je riječ o Muhamedu Osmanoviću (SDP), Izetu Palošu (BPS), Sanelu Mujanoviću (SBB), Zijadu Kulaniću (SDA), Seadu Džafiću (Nezavisna bh. lista), Suadu Bešliću (Narod i pravda) te nezavisnim kandidatima Rusmiru Hasanoviću i Mirsadu Selimoviću.
Sead Džafić aktuelni je načelnik Kalesije i jedan je od najbogatijih biznismena u tuzlanskoj regiji, a sada ponovo pretenduje na još jedan četverogodišnji mandat, a ranije je u razgovoru za Klix.ba rekao da želi nastaviti ono što je započeo. Uvjerenja je da može postići mnogo toga, na putu da to uradi skupa s građanima
Džafiću će na megdan izaći i Suad Bešlić iz Naroda i pravde, a tamošnja javnost već ga etiketira kao najvećeg protukandidata. Bešlić je inače rođeni Kalesijac koji je dvije decenije proveo u Njemačkoj gdje se bavio inovatorstvom, tačnije projektovanjem i proizvodnjom vatrogasnih vozila.
Potom se odlučio vratiti u Bosnu i Hercegovinu, a svoju kompaniju Su-Ad otvorio je u Živinicama gdje je uspješno projektovao i proizveo prvo vozilo, o čemu smo ranije izvijestili. Životni zaokret napravio je i ove godine, odlučivši se na kandidaturu za načelnika općine Kalesija. Član je stranke Narod i pravda koja ga je i predložila za spomenutu poziciju.
Odluka za kandidaturu
Bešlić nam kaže da se na kandidaturu za načelnika Kalesije odlučio, između ostalog s ciljem rješavanja problema i stvaranjem boljeg ambijenta na području ove lokalne zajednice.
"Živim u sredini gdje sam svakodnevno svjedok izjava 'Ovdje nema budućnosti', 'Ništa se neće promijeniti', 'Glasovi se kupuju', 'Sve je to borba za fotelju' i gdje ljudi masovno odlaze iz BiH zahvaljujući današnjem djelovanju politike u kojoj se u većini slučajeva izražavaju interesi pojedinca i borba za vlast, a smisao političkog djelovanja je upravo suprotno - da služi društvnim i zajedničkim interesima te da odgovorno riješava konkretne probleme pred kojima se nalazi država i društvo", kaže nam Bešlić.
Kao privrednik koji se našao u vlastitim izazovima tokom pandemije koronavirusa, gdje nisu dobili podršku ni sa jednog nivoa vlasti i bez ijedne mjere pomoći za ublažavanje privrede, ističe da je došao u situaciju u kojoj se zapitao da li ima smisla raditi bilo šta u BiH te da li su svi ljudi koji su otišli imali pravo i vrijedi li nastaviti dalje?
"Onda je uslijedila prijelomna stvar koja je prethodila posjetom gospodina Elmedina Konakovića, sa pitanjem: 'U kojoj mjeri je pandemija utjecala na proizvodnju i kako Narod i pravda može pomoći?' Ima u ovoj državi i drugih lidera i političkih stranaka, nažalost većina je ubijeđena da su na pozicijama od Boga dati. Ovakva posjeta je bila jako bitna, posebno što se dešavala u vremenu pandemije, gdje su privrednici danima dobijali najavu za set mjera koji će ublažiti posljedice pandemije, ali se konkretno i nažalost ništa nije desilo. Politička opcija Naroda i pravde u Kalesiji je organizovala sastanak povjereništva na kome sam učestvovao kao gost, a čiji je povod poziva bila njihova incijativa za prihvatanje kandidature za načelnika općine Kalesija. Uvijet je bio da radim samo onako kako sam to radio do sada u životu i da nemam nikakve obaveze prema njima. To je nešto novo u našoj politici, jer nije niko insistirao, lobirao ili uvjetovao moju kandidaturu. Nakon velikog broja razočarenja, iako sam dosta razmišljao o tome, odlučio sam prihvatiti kandidaturu, jer svi mi imamo određenu odgovornost kad su u pitanju politički procesi i donošenje odluka koje se tiču svih nas", ističe Bešlić.
Mišljenja je da su u našoj zemlji promjene potrebne na svim nivoima, posebno naglasivši da su temeljne neophodne u Kalesiji.
"Glasanje na izborima nije prioritetan vid učešća, potrebno je da građani prate politiku, budu informisani i imaju interakciju sa političarima, jer samo tako mogu aktivno utjecati na odluke i pitanja u izgradnji infrastrukture određene lokalne zajednice. Kalesija spada u općine sa najnižim brojem registrovanih obrta što je za 29 posto niže od prosječnog broja preduzeća u općinama TK. Po izvještaju ureda za reviziju FBiH, budžet općine Kalesija 2010. godine je iznosio 8.308.659 KM, 2018. 9.272.552 KM, od čega se 46,27 posto troši na plaće i nakande zaposlenih te izdaci za materijal i usluge. Ovdje se svakako radi o projekciji budžeta, a tek u izvještajima će se vidjeti koliko je to, jer bez investicija, novih objekata i novih radnih mjesta nema punjenja budžeta. Izvještaji jasno pokazuju da ne postoji inicijativa za povećanje budžeta, a ni rada na obezbjeđivanju investicija koje sam u mandatu aktuelnog načelnika lično dovodio a ti isti investitori sada uspješno djeluju u susjednim općinama. Aktuelna vlast je obećala biti budna 24 sata za potencijalne investitore i pitam se zašto su ti sati prespavani jer tako pokazuje i usvojeni budžet koji je isti u proteklih nekoliko godina", nastavlja Bešlić.
Za primjer, u općini Živinice gdje posluje njegovo preduzeće, budžet za 2020. godinu je 25.996.235 KM, a 2018. godine je iznosio 18.872.520,00 KM što, kako navodi, jasno pokazuje da su Živinice napravile privredni iskorak i zdravi ambijent za dalji razvoj gdje se isplati ulagati i raditi.
"Neophodno je zajedničkim snagama stvoriti sistem koji će afirmisati vrijednosti u svim oblastima, sistemski riješavati problem koji opterećuje tržište rada te stvoriti zdravi ambijent za izgradnju povoljnog tržišnog ambijenta", smatra Bešlić.
Kalesija treba novo osvježenje
A na račun aktuelnog načelnika ističe da njegov rad najbolje ocjenjuje nezadovoljstvo lokalnog stanovništva, neispunjena obećanja, nepotizam, svakodnevi nemoral koji pokazuje u društvu, ucjene, kao i strah u kostima građana od aktuelne vlasti...
"Zbog svega nabrojanog, ovaj herojski grad i općina zaslužuju novo osvježenje koje će vratiti vjeru u pravedan život stanovništvu općine Kalesija. Osim toga, na mlađima svijet ostaje. Biološki gledano, aktuelni načelnik je trebao pred prošle lokalne izbore otići u penziju, ispunio je sve uslove za to. Svako vrijeme ima svoje ljude, dobio je priliku od građana da ispuni njihova očekivanja, i analizirajući stanje u Kalesiji prije četiri godine i sada, može se uvidjeti da nema pozitivnih promjena. On je radio sve ono što je kritikovao kod prethodnika, a neke stvari čak i gore. Naime, nije vidljiv nikakav koncept, nikakvi kratkoročni i dugoročni ciljevi i nikakve funkcionalne aktivnosti. Sve se svodi na podilaženje lošim i privatnim interesima. Dovoljno je pogledati njegova obećanja prije četiri godine i pogledati situaciju u Kalesiji sada. Obećao je 2.000 novih radnih mjesta, a zaposlio je samo vijećnike iz parlamentarne većine, uže i šire članove njihovih porodica, te svoje poslušnike iz stranke. Obećavao je Ligu prvaka, a mi smo ispali u niži rang. Znate, u takvim situacijama ukoliko 'trener' ne podnese ostavku - bude smijenjen. Građani su na potezu", nastavlja naš sagovornik.
Kao privrednik i pripadnik realnog sektora Bešlić trenutno stanje u Kalesiji ocjenjuje zabrinjavajućim.
"U proteklom mandatu aktuelnog načelnika nije realizovana ni jedna investicija, a i potencijalni investitori su izgubili interes samim dolaskom u općinu Kalesija. Sve se svodi na zapošljavanje u javnom sektoru i iz dana u dan smo svjedoci odlaska velikog broja mladi ljudi iz Kalesije i BiH. Investitor koji je došao iz Luksenburga i zapošljavao 40 radnika u općini Kalesija, bio je primoran da zaključa fabriku za proizvodnju plastične stolarije. Kako mi je rekao, sretan je što može otići odavdje. Ovakve poruke je sramno slati u eter. Nažalost, one su istinite", kaže Bešlić.
Kalesija, prema njegovim riječima, zavidan porast je pokazala u prirodnom priraštaju, od čak 19,98 posto na 1.000 stanovnika.
"U ovoj općini koja broji blizu 33.053 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2016. godine je rođeno 262 bebe po čemu se načelnik sa sigurnošću može pohvaliti, ali i pored porasta naraštaja općina Kalesija nema vrtić za djecu. Aktuelni načelnik dolazi iz realnog sektora, ali on ne želi konkurenciju na terenu i to sam osjetio na vlastitoj koži. Bez zdrave konkurencije mi nemamo šanse za uspjehom. Ljudi koji nemaju širinu, niti viziju budućnosti, ne mogu biti predstavnici općine Kalesija, niti države Bosne i Hercegovine. Bez brzih investicija općina Kalesija nema mogućnosti za bolju budućnost", mišljenja je Bešlić.
Preko bh. granice Bešlić je otišao zbog liječenje povreda nastalih tokom agresije, ali je u Njemačkoj postigao zavidan uspjeh u automobilskoj industriji.
"Ja iz Bosne i Hercegovine nikad nisam otišao. Razlog mog boravka u Njemačkoj je bilo liječenje zbog povreda nastalih tokom agresije na BiH. Sav moj period boravka u Njemačkoj je bio radno i društevno aktivan u kojem sam se dodatno edukovao kao konstruktor mašina i postrojenja. Radeći u automobilskoj industriji za koju sam se školovao, iskoristio sam priliku i znanje, te napravio inovaciju vatrogasnog vozila po EU standardıma i na prijedlog poslodavca za kojeg sam radio pokrenuo sam vlastitu proizvodnju u BiH. Samim tim sam ispunio svoj san o povratku u svoju domovinu BiH. Tu sam tri godine i nemoguće je u nekoliko riječi opisati šta znači riječ pripadnost. Imati zemlju i biti svoj na svom je nešto što nema cijenu. Sve više osoba srednje i starije životne dobi poteže pitanje: 'Ko će se o meni brinuti'. Mi šaljemo našu djecu da se brinu o drugima, a veoma brzo će naši roditelji tražiti pomoć. Država koja zbog ogromne aparature slabo puni budžet neće moći pomoći. Naš zadatak je da zadržimo naše ljude u Kalesiji i Bosni i Hercegovini. Eto, zato sam se vratio. Da drugi ne idu", zaključio je Bešlić.
SIPA zbog trgovine narkoticima uhapsila Zdravka Šagolja, bivšeg komandanta HVO-a
Strijelci osvajaju medalje, ali nedostaje podrška: Farah Onešćuk briljirala u Srbiji
