Suad Kurtćehajić za Klix.ba: Dejtonski sporazum je i dalje moguć samo uz brisanje RS-a
O tome šta je Dejtonski sporazum značio tada, a gdje je doveo BiH 19 godina poslije, razgovarali smo sa Suadom Kurtćehajićem, profesorom Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
"Što se tiče Dejtonskog mirovnog sporazuma, on je imao jednu pozitivnu stranu, zaustavio je rat u BiH, zaustavio je patnje svih ljudi u državi, ali mnogi drugi aspekti nisu riješeni na zadovoljavajući način. Prema mom mišljenju, propuštena je prilika da se u Dejtonu postavi ustavno uređenje BiH na potpuno drugačiji način. Velika greška je bila to što se išlo na podjelu BiH na dva entiteta, naročito kada je riječ o Republici Srpskoj koja je nastala na genocidu, što je potvrđeno i sudskom presudom", kazao je Kurtćehajić.
Kako je istakao, jednostavno je nevjerovatno da se nakon zločina u Srebrenici dozvoli da oni koji su učinili zločine budu nagrađeni entitetom.
"Nepojmljivo je da se čelnicima tadašnjeg RS-a sudi ili im je već presuđeno za najstrašnije zločine, a istovremeno taj naziv Republika Srpska i dalje ostaje kao naziv entiteta. To je ogroman problem i zbog toga se građani RS-a koji nisu Srbi osjećaju nesigurnim, a ovi, pak, kao da je RS njihovo vlasništvo", kazao je Kurtćehajić.
Jedan od načina da se ova greška ispravi i na taj način omogući integrisanje BiH jeste ukidanje naziva Republika Srpska.
"To bi morao uraditi sud u Strazburu i presuditi kako u nazivu entiteta ne smije biti odrednica jednog naroda, ako su u tom entitetu svi narodi jednaki. To je pretpostavka da BiH funkcioniše, da se integriše. Tako bi srušili san mnogih kojima je Republika Srpska ratni plijen, i njihovu želju da i dalje rade na destabilizaciji BiH i očuvanju srpskih teritorija unutar iste", kazao je Kurtćehajić.
Prema njegovim riječima, neutralna imena entiteta omogućila bi i korištenje svih njegovih elemenata u integrativne svrhe koje bi na svoje temelje mogao postaviti samo visoki predstavnik u saradnji sa domaćim političarima. Za sve to, samo je potrebno htijenje.
"Dejtonski sporazum ima integrativnu šifru, odnosno odredbu prema kojoj pored taksativno nabrojanih nadležnosti države BiH u nadležnost BiH spada i sve ono što je potrebno da se očuva suverenitet, teritorijalni integritet i politička nezavisnost, te međunarodnopravni subjektivitet. To podrazumijeva potpuno razvlaštenje ili pak djelomično nadležnosti entiteta i njihovo integrisanje na državni nivo", kazao je Kurtćehajić.
Sve je samo pitanje da li to zaista želimo i hoćemo napraviti.
S druge strane Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka, za Klix.ba je kazao kako ne vjeruje u bilo kakve promjene pa makar bile i kozmetičke, kada je riječ o Dejtonskom sporazumu, odnosno ustavnom uređenju naše zemlje.
Jasno je, prema njegovim riječima, da političke elite neće otići samostalno sa vlasti, tako da smatra da će se mrcvarenje građana nastaviti još neko vrijeme.
"Dejtonski sporazum je bio dobro privremeno rješenje i predvidio je mehanizam prevazilaženja sukoba. Međutim, političke elite su iskoristile priliku da pomoću sporazuma nastave svoju hegemoniju u političkom i u ekonomskom smislu već dvije decenije. Postojeći način vladanja toliko se ukorijenio u našoj zemlji da jednostavno ne vidim da bi bilo što moglo da se promjeni", kazao je Mujkić.
Nažalost, kako je kazao, osuđeni smo na ovakvu situaciju.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
