Subvencije grijanja nisu dostupne svim ugroženim kategorijama u Kantonu Sarajevo
Jedan od pripadnika populacije slijepih i slabovidnih osoba istakao je kako je Uredba o subvencioniranju troškova grijanja diskriminatorna jer uključuje samo paraplegičare i kvadriplegičare bez obzira na prihode po članu domaćinstva u kojem žive, a u KS živi dosta osoba s invaliditetom koje ne mogu raditi i žive u siromaštvu.
Na području Kantona Sarajevo rijetke su slijepe osobe koje imaju neko zaposlenje i većinom žive od socijalne pomoći koja je nedostatna ili im pomažu članovi porodice. Nažalost, problem osoba s invaliditetom, pa samim tim i slijepih osoba, u cijeloj zemlji nije sistemski riješen kako bi i ove osobe imale normalne uvjete za obrazovanje, rad i razvoj i zbog toga nerijetko postanu "socijalni slučajevi".
"Da me niko pogrešno ne shvati, ali po ovome ispada da nema veze to što ne vidimo, već trebamo još sebi 'iščupati' udove kako bismo dobili ovu vrstu pomoći, a ionako jedva spajamo kraj s krajem", kazao nam je Sarajlija koji je slijep.
Pravo na subvencioniranje grijanja trenutno ima 1.370 najugroženijih domaćinstava u Kantonu Sarajevo. Oni će sada umjesto 90 KM dobijati 100 KM subvencije grijanja mjesečno.
Prema Uredbi o subvencioniranju troškova grijanja, pravo na subvenciju imaju članovi zajedničkog domaćinstva čiji ukupni prihod po članu domaćinstva ne prelazi 70 KM mjesečno, jednočlana domaćinstva penzionera čiji ukupan prihod ne prelazi iznos od 165 KM mjesečno te dvočlana domaćinstva penzionera čiji ukupan prihod ne prelazi 220 KM mjesečno.
Kako nam je rekao ministar Malik Garibija, u članu 3. uredbe ima i jedna specifična i kompleksna kategorija kojoj se daje pravo, a to su domaćinstva u kojima su jedan ili više članova korisnici novčane naknade za pomoć i njegu od drugog lica, koja imaju binauralni gubitak sluha od 95 posto do 100 posto po Flower-Sabine, a čiji ukupan prihod po članu domaćinstva ne prelazi iznos od 120 KM.
"Uredba koju smo zatekli također propisuje ovo pravo jednoj kategoriji nevezano za njihovo socijalno stanje, a radi se o domaćinstvima u kojima je jedan od članova paraplegičar ili kvadriplegičar, bez obzira na prihod po članu domaćinstva. Da bi se pravo na subvenciju ostvarilo postoje i dodatni uslovi da stambena površina ne prelazi 44 kvadratna metra, odnosno dodatnih 10 kvadratnih metara po članu domaćinstva. Osoba također ne smije biti vlasnik preduzeća, izdavati neku stambenu jedinicu pod zakup niti imati motorno vozilo", rekao je Garibija.
Istakao je da sve osobe koje ispunjavaju ove uvjete imaju pravo na ostvarivanje ove subvencije, ali prema riječima naših sagovornika iz kategorije slijepih, oni je do sada nisu ostvarili i odgovori su uvijek bili da oni nisu navedeni u uredbi kao kategorija koja može ostvariti pravo na subvencije grijanja.
"Nažalost, radi se o novcu koji bi dobro došao i brojnim drugim kategorijama stanovništva, a mi smo u ovom slučaju nastojali pomoći onima koji imaju najmanje. Ova vlada oprezno prilazi pitanju novih prava, jer trenutno ne postoji mehanizam kojim se mogu pouzdano kategorizirati korisnici, zato smo se prvo okrenuli onima koji su neupitno u najtežim socijalnim stanjima. Pitanje stanja osoba s invaliditetom i njihovih prava je zasebno pitanje u kojem također postoji ogroman nered. U mnoštvu naših propisa brkaju se prava osoba s invaliditetom i prava po osnovu socijalne potrebe. Mi stoga poduzimamo korake koji će raspetljati situaciju i omogućiti umanjenje zatečenih nepravdi bez stvaranja novih", kazao je Garibija.
Ističe da je za ozbiljnu reformu socijalne politike ključni preduslov socijalna karta i jedinstveni registar korisnika socijalnih usluga.
"U okviru tog registra namjera nam je i da uradimo registar osoba s invaliditetom, kao i registar civilnih žrtava rata. Želimo doći u situaciju u kojoj možemo propisati socijalni minimum i socijalna davanja vezati za granicu ekstremnog siromaštva i relativnog siromaštva. Bez tih alata nemamo ni pretpostavku da izađemo iz paušalnih procjena i strogo birokratiziranih uslova za socijalna davanja. Upravo zbog toga u ovom mandatu smo projekte socijalne karte i jedinstvenog registra korisnika stavili u sami vrh prioriteta, a na tom putu nadamo se punoj kooperaciji svih nivoa vlasti i svih institucija", rekao je ministar.