Suđenja za ratne zločine s velikim brojem optuženih neće se moći voditi do kraja pandemije
Donošenjem odluke o popuštanju mjera počelo je zakazivanje pojedinih suđenja, ali se još uvijek neće voditi suđenja s velikim brojem optuženih, potvrdila je za BIRN BiH Minka Kreho, predsjednica Krivičnog odjeljenja i sutkinja Suda BiH.
U odluci je navedeno da se ročišta mogu organizovati i zakazivati samo na način i u prostorijima u kojima je moguće obezbijediti adekvatnu fizičku distancu svih optuženih i ostalih učesnika u postupku. Trenutno se pred Sudom Bosne i Hercegovine vodi više od 15 predmeta koji imaju veći broj optuženih.
"Neće moći nikako, jer ima puno više predmeta sa deset i preko deset optuženih. Morat ćemo sačekati novu odluku Kriznog štaba, ili kad se ovaj virus smiri, pa da krenemo s tim suđenjima. Jer iako nam je sudnica ‘šest’ najveća, ne možemo. Možemo do šest optuženih tu da smjestimo. Ne možemo ni sedam, a kamoli 17 optuženih smjestiti. Nažalost, ne možemo te predmete još uvijek zakazivati", kaže Kreho.
Navela je da je, nakon popuštanja mjera, Sud BiH donio odluku da krenu suđenja od 1. juna za predmete do pet optuženih, u dvije najveće sudnice Suda BiH, u kojima se može napraviti odgovarajuća distanca između svih učesnika.
Odgađanje suđenja uticat će na dugo čekanje Nermine Alukić, jedne od žrtava koja više od dvije decenije čeka pravdu. Ona je krajem 2015. svjedočila pred Sudom BiH o ubistvima oca i brata počinjenim u junu 1992. godine i saznanjima o zločinima u selu Zecovi kod Prijedora. Za ovaj zločin optuženo je 13 osoba – pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) i milicije te predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) i Kriznog štaba za selo Rasavci. Oni su uhapšeni krajem 2014., a suđenje im je počelo naredne godine.
"Nije to u redu, kako je krenulo, nije u redu. Koliko je pomrlo, koliko svjedoka… Odavde komšija koliko ima, pomrlo. Nije dočekalo suđenje. Nije dočekalo da mu se nađe dijete. Nije dočekalo ništa. Pa evo, 2014. pohapšeni. Znači, 2014. do 2020. da ni jedan slučaj nije završen. Pa dođe i koronavirus. Koronavirus je, izgleda, zavladao u tužiteljstvu od kad i kada. Ako bude se ovo ovako nastavilo, daj Bože da dočekam i ja", kaže Alukić o dodatnom produženju već dugogodišnjih suđenja za ratne zločine zbog koronavirusa.
Žrtve čekaju pravdu i u vremenu koronavirusa
Početkom pandemije koronavirusa Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) je donijelo odluku o organizaciji rada u sudovima i tužilaštvima u kojoj je naložilo odlaganje suđenja, što je zaustavilo i suđenja za ratne zločine pred Državnim sudom.
Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija za BIRN BiH kaže da oni u svojoj odluci nisu ograničili broj učesnika u postupku, te da, ako postoji sudnica u kojoj se može smjestiti 50 osoba a da između njih postoji obavezna distanca, ta se suđenja mogu održati.
"Ukoliko takav prostor ne postoji, onda ne možete raditi. Stvar je, mislim, u principu vrlo jednostavna. Znači, ukoliko ste u mogućnosti da obezbijedite sva sredstva zaštite za 15 ljudi, radit ćete sa 15 ljudi. Ukoliko niste, nećete raditi", pojašnjava Tegeltija.
Advokatica Sabina Mehić navodi da razumije činjenicu da se u narednom periodu postepeno počinju pozivati stranke i da suđenja krenu s manjim brojem optuženih, ali očekuje da će se ipak u skorije vrijeme vratiti u sudnice u punom kapacitetu, bez obzira na broj optuženih.
"Ja radim na predmetima gdje je u prosjeku osam do deset optuženih i ne bi bilo u skladu s pravom optuženih na efikasno suđenje ako bi to potrajalo mjesecima. Nije u redu ni s aspekta žrtava. Prošlo je preko 25 godina od ratnog perioda. Žrtve su ljudi koji su u godinama. Pravda se ne može čekati vječno", dodaje Mehić.
Ratni zločini kao izazov za pravosuđe
Žrtve i stručnjaci godinama upozoravaju na odugovlačenje procesuiranja ratnih zločina – loše napisanim optužnicama, kao i neusvajanjem nove Strategije za rad na predmetima ratnih zločina.
“Ja sam generalno nezadovoljan procesuiranjem ratnih zločina u BiH. Tu sad neću govoriti o tužiocima i sudijama, govorim generalno o ambijentu. Mislim da puno više postoji deklarativna podrška da se svi zločinci procesuiraju i da sve žrtve dobiju satisfakciju nego što postoji stvarna volja i namjera da se omoguće svi uslovi da se tako nešto desi”, kaže Tegeltija.
Pravni savjetnik u OSCE-u Nedžad Smailagić kaže da će pandemija negativno uticati na procesuiranje ratnih zločina, kao i drugih složenih oblika krivičnih djela, i da mnoge žrtve ne naziru pravdu.
"Procesuiranje ratnih zločina predstavlja najbitniji izazov za pravosuđe BiH. Praksa pokazuje da postoje određeni izazovi i prepreke u procesuiranju ratnih zločina i oni se mogu različito grupirati. Prije svega, postoji pojava politizacije procesuiranja ratnih zločina. Zatim postoji jedan broj izazova s kojima se suočava Tužilaštvo BiH, posebno u kontekstu prioritetizacije predmeta, zatim u pripremanju preraspodjele predmeta između državnog i nivoa etiteta, odnosno Brčko distrikta BiH. Pri tome još postoji i pitanje vezano za fragmentaciju predmeta ratnih zločina u praksi Tužilaštva BiH", pojašnjava Smailagić za BIRN BiH.
Misija OSCE-a u BiH, koja nadzire i prati rad pravosuđa, poziva na usvajanje Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina, koja već dvije godine čeka u Vijeću ministara na usvajanje.
Cijeli tekst pročitajte na BIRN BiH.
Zeljković: U Sarajevu nismo naišli na razumijevanje, nacionalni stadion ćemo graditi u Zenici
