Svjedok Berbić, istražitelj Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), govorio je o radu na ovom predmetu i hronologiji dešavanja te angažiranju na analizi materijala (dokumentacije) dostavljenih iz Tužiteljstva, odnosno utvrđivanju činjenica i postupanju po nalogu te naredbama Kantonalnog tužiteljstva i KSS-a.
Kazao je da je na zahtjev Tužiteljstva u sklopu SIPA-inog odjela formiran petočlani tim koji je početkom 2016. izvršio analizu obimne materijalne građe u vezi s dodjelom, oduzimanjem, odnosno postupkom utvrđivanja gubitka prava na zemljište u vlasništvu prvooptuženog te utvrđivanju visine naknade za to isto zemljište.
Svjedok je ispričao da je u sklopu tih aktivnosti kontaktirana Općina Novi Grad, općinsko Pravobraniteljstvo, Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša KS-a, kao i Općinski sud Sarajevo te da je na temelju prikupljenih informacija sačinjen Izvještaj s prijedlogom mjera koji je proslijeđen nadležnom Kantonalnom tužiteljstvu koje je u oktobru 2016. donijelo Naredbu o provođenju istrage u ovom predmetu.
Istovremeno, a na temelju naredbi KSS-a izvršeni su pretresi stanova, kuća i vikendice u vlasništvu tada osumnjičenih te oduzeti predmeti i izuzeta određena dokumentacija, relevantna za nastavak istrage.
Prvobitno je, po riječima Berbića, istraga fokusirana na četvero osumnjičenih, da bi se krajem novembra 2016., a nakon saslušanja određenog broja svjedoka, među kojima i aktuelnog načelnika Općine Novi Grad Semira Efendića, istraga proširila u odnosu na bivšeg općinskog načelnika Damira Hadžića.
Pitanja odbrane (unakrsno ispitivanje) bila su fokusirana na posebne istražne radnje (presretanje komunikacija/tel. razgovora), uključujući i komunikacije između osumnjičenih i njihovih branitelja te način uzimanja izjava određenih osoba, odnosno na zapisnike o saslušanju svjedoka i određene službene zabilješke.
Svjedok je u vezi s tim naveo da su službene zabilješke sačinjenje samo u vezi s relevantnim razgovorima (ukupno sedam razgovora) te da 'sistem' nema potvrdu identiteta sudionika presretnutih komunikacija.
Iskaz svjedoka Mehe Omerovića odnosio se na okolnosti u vezi s pozajmicom od 450.000 KM prvooptuženom Radeljašu, a kojim povodom su sačinjena i dva kupoprodajna ugovora kao svojevrsna garancija da će taj novac biti vraćen.
Prema njegovom kazivanju, ovaj novac su osigurali on (svjedok) i njegov kolega Reis Đuderija, koji su odranije poznavali prvooptuženog, a dogovor je bio da, ukoliko objekat u Nedžarićima čiju je gradnju počeo Radeljaš bude finaliziran, da oni kao protuvrijednost uzmu poslovne prostore, a, ukoliko, pak, nešto krene 'krivo' da im se zemljište na tom lokalitetu upiše u vlasništvo.
Međutim, daljnji razvoj situacije, bio je takav da im posuđeni novac nije vraćen, a da oni nisu htjeli pokretati tužbu, uz uvjerenje da će se ta situacija nekako razriješiti.
Svjedok Kasim Zulum je vještak koga je Općina Novi Grad 2010. angažirala na utvrđivanju cijene zemljišta, oduzetog od prvooptuženog.
Zulum je i sam bio među osumnjičenima u ovom predmetu, ali je potom dobio imunitet, na što je odbrana ukazala, navodeći da je on bio doveden u zabludu u vezi s navodnom krivnjom.
Svjedok je kazao da se njegova procjena (550 KM za metar kvadratni zemljišta) odnosila na tržišnu, a ne stvarnu vrijednost. Tu cijenu mu je, po riječima svjedoka, sugerirala optužena Horo, a što se uklapalo i u njegova (svjedokova) saznanja, budući da je tržišna cijena zemljišta od hotela 'Radon Plaza' do studentskih domova u Nedžarićima bila 880 KM po metru kvadratnom, a na lokalitetu Energopetrolove pumpe 650 KM.
Praveći digresiju, svjedok je kazao da se na zemljište ne obračunava amortizacija te da je najlogičnije da je pošto je prodano, po istoj cijeni i kupljeno, uz opasku da u tom slučaju njegov nalaz ne bi bio ni potreban.
Na insistiranje odbrane, svjedok je komparirao tržišne cijene u blizini lokaliteta za koji je vršio procjenu, te zaključio da cijena od 550 KM, uz uvažavanje isključivo tržišnih parametara, nije odudarala. Kazao je, također, da je Općina tražila procjenu te da ga prvooptuženi Radeljaš nije kontaktirao, niti pokušao utjecati na njega.
Optužnica u ovom predmetu Eseda Radeljaša tereti za krivična djela - ovjeravanje neistinitog sadržaja, podstrekavanje na zloupotrebu položaja, pranje novca i davanje dara ili drugih oblika koristi, Jasminu Horo za zlupotrebu položaja i pranje novca, dok se Nedžad Kapetanović, Jusuf Čaušević i Damir Hadžić terete za krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja. Akteri ovog slučaja (akcija 'Blok') terete se da su Esedu Radeljašu omogućili da od sarajevske općine Novi Grad dobije zemljište na trajno korištenje za oko 50.000 KM, te da ga vrati Općini za nešto više od milion KM. Prema tužbenim navodima, Radeljaš je spornu parcelu dobio na trajno korištenje uz obrazloženje da namjerava graditi stambeno-poslovni kompleks. Kako u roku od godinu dana nije započeo gradnju, Općinsko vijeće je donijelo odluku o oduzimanju zemljišta, nakon čega je provedena procedura isplate naknade Radeljašu zbog 'eksproprijacije'.
Inače, ročište u ovom predmetu počelo je sa zakašnjenjem od gotovo sat vremena, jer je bilo neizvjesno hoće li se prvooptuženi, usljed narušenog zdravstvenog stanja, pojaviti u sudnici. Radeljaš je u sudnicu doveden iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu gdje je smješten na Klinici za interne bolesti. Nakon suđenja se vratio u bolnicu.
Nastavak suđenja zakazan je za 21. juli u 9 sati kada bi trebali svjedočiti Alija Delimustafić, Izet Musić i Emir Dedović.