Prisjećajući se tog tragičnog događaja, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović rekao je novinarima da se ubistvo dogodilo u izuzetno teškom trenutku za BiH, "u periodu rata u kojem smo bili najslabiji".
Naglasio je da je doprinos Hakije Turajlića odbrani Bosne i Hercegovine bio od velike važnosti te da je njegovo ubistvo doživio kao gubitak jednog od stubova te odbrane.
Izetbegović je još jednom apelovao na sudove da konačno riješe ovo ubistvo i druga teroristička djela.
Direktor "Energoinvesta" Enes Čengić kazao je da je Turajlić učinio mnogo za tu kompaniju, a da je za Bosnu i Hercegovinu dao svoj život.
Izrazio je žaljenje što do danas niko nije osuđen za taj gnusni zločin i uputio apel nadležnim institucijama da privedu kraju ovaj proces i otkriju ubice Turajlića.
General Jovan Divjak istakao je da ni međunarodna zajednica nije pokazala interes za rješavanje ovog slučaja, kao i da je ubistvom Turajlića urušena ideja multikulturne Bosne i Hercegovine, izrazivši uvjerenje da danas vjerovatno ne bi bilo podjele na entitete da je on ostao živ.
On je rekao da je i tadašnji francuski predsjednik François Mitterrand jedan od krivaca što ni njihov pukovnik koji je bio na licu mjesta nije dao podatke ko je i zbog čega ubio Hakiju Turajlića.
Na današnji dan 1993. oklopno vozilo UNPROFOR-a kojim se Turajlić vraćao sa sastanka, koji je održao na sarajevskom aerodromu s turskom delegacijom, zaustavila je vojska RS-a zahtijevajući da izvrše inspekciju vozila.
Nakon što su pripadnici francuskog bataljona u sastavu UNPROFOR-a poslušali naređenje srpskih vojnika i otvorili vrata transportera, jedan od vojnika ispalio je rafal u Turajlića.
Posljednja nada Ukrajinaca?: Njemački kandidat za kancelara prijeti ultimatumom Putinu
