Naučni skup okupio je eminentne profesore i predavače među kojima su: Enver Imamović, Ivo Komšić, Sedad Bešlija, Dževada Šuško. Oni su svojim ekspozeima ukazali na historijski značaj, ali i savremeni kontekst Ahdname, povelje koju su osmanske vlasti izdavale katoličkim zajednicama dajući im određena prava.
Također je i Yildirim Aganoglu iz Osmanskog državnog arhiva u Istanbulu govorio o porukama Ahdname iz osmanske perspektive, dok su gvardijan Samostana sv. Duha u Fojnici fra Miro Relota i kustos fra Janko Ljubos govorili o katoličkoj, odnosno franjevačkoj percepciji Ahdname.
Govoreći o temi "Multireligijska Bosna, poruka Ahdname, savremeni kontekst", direktorica Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka Dževada Šuško je podsjetila na Ustav BiH iz 1995.godine i univerzalnu Deklaraciju o ljudskim pravima.
Navela je da se BiH, kao i njeni entiteti, obavezala da će osigurati najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, tu slobodu garantira i deklaracija o ljudskim pravima iz 1948.godine, a član 9. Evropske konvencija o ljudskim pravima, 1950. godine garantira slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti.
"Ovim članom svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere. Ovo pravo uključuje slobodu, da promijeni vjeru ili uvjerenje, sam ili zajedno s drugima i javno ili privatno da manifestira svoju vjeru ili uvjerenje, obredom, propovijedanjem i vršenjem vjerskih dužnosti i rituala", istakla je.
Šuško se u predavanju osvrnula i na zajednička pitanja i interese vjerskih zajednica, te navela da na osnovu višestoljetne prisutnosti, vjerske zajednice imaju pravo, na vjersku slobodu, vjerske obrede, vjeronauku u mektebima i u javnim/privatnim odgojno-obrazovnim ustanovama, te pravo na organiziranje vjerske službe u oružanim snagama, policiji, zatvorima, bolnicama, sirotištima.
Ukazala je i na specifične potrebe vjerske prakse muslimana, kao što je obavljanje molitve, namaza, na način koji ne ugrožava redovni radni proces, pauzu za obavljanje džuma-namaza, pravo na iftar i sehur tokom ramazana, pravo na odsustvo s posla u svrhu obavljanja hadža, te pravo na ispoljavanje vjere u izboru prehrane, odijevanja i izgleda.
Govoreći o stanju slobode vjere muslimana u svakodnevnom životu kazala je da su registrirani učestali slučajevi kršenja prava na slobodu vjere muslimana u BiH, napadi na vjerske objekte i službenike IZ-a, „u porastu je netolerancija prema muslimanima (islamofobija), te da je nejednaka primjena Zakona o slobodi vjere, diskriminacija muslimanke s hidžabom na tržištu rada, nedostatak prostora za molitvu na radnim mjestima“.
Navela je i da je otežano obavljanje za muškarce obligatornog džuma- namaza u toku radnog vremena, te da su neriješena pitanja priznavanja vjerskih vjenčanja, doprinos države za penziono i zdravstveno osiguranje za vjerske službenike, restitucija oduzete imovine.
Podsjetila je i na sporazume koje su s državom BiH potpisale Rimokatilička crkva i Srpska pravoslavna crkva, dok je izostalo potpisivanje sporazuma s Islamskom zajednicom u BiH.
"Neophodno je potpisati sporazum Islamske zajednice i države BiH sa svim specifičnostima islamske vjerske prakse, usklađivati i primjenjivati zakonske propise s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama i Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica, kako bi sloboda vjere bila adekvatno osigurana", zaključila je Šuško.
Manifestaciju "Poruke Ahdname 2017", organizira Muftijstvo sarajevsko, Medžlis Islamske zajednice Kiseljak i Institut za Islamsku tradiciju Bošnjaka,a njome se želi ukazati na čuvanje vrijednosti na kojima se gradi bh. društvo, prezentiranje multireligijske dimenzije BiH, te isticanje važnosti poštivanja ljudskih prava, tolerancije, mira, suživota i zajedničkog života kao naših zajedničkih vrijednosti.
Generalni pokrovitelji manifestacije su reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
Osmanski sultan Mehmed Drugi Fatih je nakon osvajanja Bosne 1463. godine bosanskim franjevcima prije 554 godine na polju u Milodražu kod Kiseljaka izdao čuvenu Ahdnamu koju je predao fra Anđelu Zvizdoviću, starješini franjevačkog reda u BiH.
