Ove podatke Agencije za ravnopravnost polova BiH iznijela je Amela Bašić Tomić, koordinator Sigurne kuće Fondacije "Udružene žene" na konferenciji za novinare u Banjaluci održanoj povodom Međunarodnog dana žena. Ona je objasnila da se žene najčešće odlučuju da prijave nasilje tek kad dožive neki od oblika fizičkog nasilja.
Gorica Ivić, projekt koordinator Fondacije "Udružene žene" istakla je da se "i danas krše ženska ljudska prava od kojih je jedno od osnovnih pravo na život bez nasilja".
"Žene su i danas u situaciji da trpe nasilje i da moraju da se bore protiv njega", kazala je.
U okviru Fondacije "Udružene žene" funkcioniše besplatni SOS telefon, gdje pozivajući broj 1264 žene 24 sata dnevno mogu prijaviti nasilje. U prošloj godini zabilježeno je 1114 poziva na ovaj broj, a uglavnom se radi o ženama koje su doživjele kombinovani oblik nasilja. Jedan od većih problema je što nasilnici ne budu adekvatno kažnjeni. Članice Fondacije "Udružene žene" istakle su i da se uglavnom izriču novčane kazne, a da nije rijetko i da žene koje prijave nasilje na kraju moraju platiti kaznu, kao i zlostavljač, jer ih tretiraju kao aktera prekršaja, zbog čega se žrtve nasilja rjeđe odlučuju da prijave slučaj.
"Nemamo informacija da je u Banjaluci od donošenja zakona izečena niti jedna zaštitna mjera", kazala je Amela Bašić Tomić i dodala da zatvorskih kazni za nasilnike uglavnom nema, odnosno svode se na uslovne kazne.
Prema njenim riječima, nasilje nad ženama predstavlja i uzrok i posljedicu siromaštva i socijalne isključenosti i upravo su i nezaposlenost i siromaštvo dva najčešća uzroka zbog kojih žene žrtve nasilja odlučuju da ostanu u nasilnim zajednicama i da ne prijavljuju institucijama sistema. Zbog toga se prilikom boravka žrtava nasilja u sigurnim kućama radi na izlaznoj strategiji jer je zaposlenje osnovni preduslov materijalne sigurnosti i omogućavanje normalnog života. Dodatni problem je što se često radi o ženama koje nemaju adekvatan nivo obrazovanja, nisu dugo radile, ili su zbog nasilja dodatno iscrpljene i izgubile su samopouzdanje. Zbog toga se Fondacija "Udružene žene" zalaže i preporučuje da se omoguće programi zapošljavanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije i samozapošljavanja žrtava nasilja.
Zvijezdana Marković, pravna asistentica Fondacije "Udružene žene", istakla je da podaci nisu zadovoljavajući ni kada je u pitanju učešće žena u političkom životu u BiH. Naglasila je da je nakon Opštih izbora održanih 1996. godine u Parlamentarnu skupštinu BiH izabrano 2,3 posto žena, a 2014. godine 23,8 posto.
"Žene su i danas vrlo često isključene iz političkog života i procesa donošenja odluka, te ne učestvuju u ključnim pregovorima. Učešće žena u strankama mora se shvatiti kao potencijal, koji se treba afirmisati prije, za vrijeme i poslije izbora, a ne kao puka kvota", istakla je Marković.
Prije eksplozije u Kninu mladić sa zabave objavio fotografiju bombe uz morbidnu poruku
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
