Sve češći porodični zločini: Šta savjetuju psiholozi kao prevenciju
Zločin iz Bihaća u kojem je Enes Odobašić rukama udavio suprugu Edinu uzburkao je duhove bh. javnosti. Širom zemlje održani su protesti žena koje su tražile uvođenje pravne definicije femicida kao i uvođenje femicida kao krivičnog djela u sve zakonske i podzakonske akte.
Zdravko Raca (60) iz Obodnika kod Kotor Varoša 4. juna sa osam hitaca upucao je svoju sestru Mirjanu Vagner (72). Povod ovog zločina bila je međa oko koje nisu mogli da pronađu rješenje. Zbog ovog zločina Raca je osuđen na 20 godina zatvora.
Ovo su nažalost tek jedni u nizu porodičnih zločina i tragedija sa smrtnim ishodom, kojih je u prošloj godini bilo jako mnogo.
Šta sve dovodi do ovih slučajeva?
O ovom negativnom trendu porazgovarali smo sa psihologinjom Almom Mahmutović Katica koja problematiku vidi u nekoliko faktora.
"S pravom se postavlja pitanje da li nam mentalno zdravlje kolektivno narušeno. Sve više smo zastrašeni vijestima o ubistvima i samobuistvima koja se dešavaju doslovno svaki dan. Htjeli mi to priznati ili ne, rat je prema mom mišljenju ostavio nesagledive posljedice. Posjeta psihologu je i dalje tabu tema u našem društvu, što je apsolutno pogrešno. Neizostavan problem je i finansijska situacija sa kojom su mnogi suočeni zbog čega dolazi do ovakvih stvari", objašnjava Mahmutović Katica.
Ona smatra i da bi razlog za ovakve zločine mogla biti i dugotrajna borba s COVID-om koja je ostavila posljedice na mentalno zdravlje ljudi.
"Posljedice COVID-a i lockdowna u kojem smo bili zarobljeni i dalje osjećamo. Svako je taj period preživio na sebi svojstven način. Prevencija je ključ, a to je u ovom slučaju razgovor. Od problema ne treba bježati već se suočiti sa njim kakav god on bio", zaključuje.
Njeno mišljenje manje-više dijeli i porodična psihoterapeutkinja Armina Čerkić koja pak smatra da je patrijahalno bh. društvo rak rana ovog problema.
"Prije svega moram da kažem da ekonomska situacija u našoj zemlji nije nužno vezana za sve češću pojavu ovih slučajeva koji su nažalost učestali i u mnogim razvijenim zapadnim zemljama. Problem možemo detektovati u našem društvu koje je i dalje visokopatrijahalno i koje zloupotrebljava ženinu inferiornost. U većini slučajeva muškarci su ti koji koriste svoju nadmoć kako bi imali dominantnu ulogu u ljubavnom odnosu, bio on bračni ili ne", rekla je.
I Čerkić se dotakla teme mentalog zdravlja o kojem je neophodno govoriti.
"Smatram da je to tema od koje ne treba bježati. Potrebno je raditi na prevenciji ovakvih stvari kako se ne bi dešavale. Smatram da je termin 'porodičnih tragedija' neispravan jer je ovdje riječ o zločinima. Pridjev porodični je ovdje apsolutno suvišan. Na kraju krajeva ne postoji nerješiv problem, već samo loše rješenje", zaključuje.
