Sve podsjeća na 2012. godinu: SDP kreće u proces izbacivanja SDA iz vlasti s neizvjesnim ishodom
SDP kao najjača stranka proširene Trojke u procesu formiranja vlasti nalazi se u sličnoj situaciji kao 2012. godine. Pred ispunjenjem cilja da se SDA izbaci iz vlasti stoji niz prepreka i zavisno od toga hoće li i kako će one biti premoštene zavisit će i buduća politička snaga SDP-a.
Iako SDP danas nema ni približnu snagu koju je imao nakon izbora 2010. godine neosporno je ova stranka najvažnija unutar proširene Trojke, pa samim tim njena odgovornost ništa nije manja u odnosu na spomenuti period. S tim u vezi, teško je zamisliti, kakav god bude ishod trenutne političke borbe, funkcionalnu vlast na entitetskom i državnom nivou bez SDP-a.
Krajem 2012. godine SDP je zajedno sa SBB-om, HDZ-om i SNSD-om izbacio SDA iz Vijeća ministara dobivši četiri ministarstva.
U pokušaju da to uradi i u Vladi FBiH, koju je u martu 2011. formirao u koaliciji sa SDA, HSP-om i NSRzB, na način da ranije koalicione partnere zamijeni SBB-om i HDZ-om, doživio je potpuni fijasko.
"Ako parlament ima dovoljnu većinu da promijeni vladu onda to svi trebaju poštovati kako je to normalno u demokratskim zemljama", govorio je tadašnji premijer FBiH Nermin Nikšić 2012. godine nakon neuspjeha u namjeri da smijeni ministre iz SDA, HSP-a i NSRzB.
Tada mu je uprkos većini koju je SDP imao sa novim koalicionim partnerima u oba doma Parlamenta FBiH trebao potpis predsjednika FBiH Živka Budimira (HSP), koji nije dobio. Uz stalne opstrukcije predstavnika SDA do kraja 2014. da se njihove ministre smijeni, Vlada FBiH ostala je skoro u identičnom sastavu do kraja mandata.
Čini se da danas, baš kao i 2012. godine, ne postoje stvarne prepreke da Trojka formira novo Vijeće ministara bez SDA, jer sve zapravo zavisi od kohezije unutar same koalicije, a ne nekog faktora izvan nje. Uspije li u tome, sav fokus prebacit će se baš kao i prije deset godina na Vladu FBiH i od uspjeha u tom smislu zavisit će i buduća snaga Vijeća ministara, ali i smislenost samog pravljenja tako široke koalicije.
Danas proširenoj Trojci, i kako najavljuju njihovi predstavnici, budućem mandataru Nerminu Nikšiću, treba isto tako potpis, ovaj put potpredsjednika Bošnjaka koji će po svemu sudeći biti iz SDA (Refik Lendo) ili nova odluka Christiana Schmidta kojom bi trajno ili privremeno zamjenio suštinu onoga što je nametnuo prije više od tri mjeseca.
Igrati na kartu Schmidta rizičan je potez
Ukoliko Schmidt donese privremenu odluku kojom bi promijenio način izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH ili same mehanizme koje ima rukovodstvo FBiH prilikom imenovanja Vlade FBiH, svo nezadovoljstvo javnosti da prvobitna odluka i odredbe Schmidta važe samo onda kad treba zadržati HDZ u vlasti, a da se mijenjaju samo onda kad SDA treba izbaciti, sručit će se na SDP.
Isto tako, bit će jako teško predstavnicima Trojke ubijediti javnost da prije odluke Schmidta nisu dobili obećanje stranaca da će bez obzira na sadržaj izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH sudjelovati u novoj vlasti.
Ipak, očekivati je da odluka bude privremena s obzirom da ju je Schmidt donio da ojača poziciju Klubova naroda u Domu naroda FBiH, a ne obrnuto, te da HDZ ni u kom slučaju ne bi zarad izbacivanja SDA rizikovao sve ono što je dobio na poklon od Schmidta, pa bi samim tim već u startu odustao od pravljenja vlasti sa proširenom Trojkom da postoji stvarna mogućnost da Schmidt dijelom poništi prethodnu odluku.
Bude li nekim čudom odluka trajna i ojača li poziciju građanskih stranaka kroz davanje većeg značaja većini u oba Doma Parlamenta FBiH SDP će vjerovatno u javnosti odnijeti najviše zasluga za takav ishod.
Kako danas, tako i prije desetak godina, čini se da je SDP u izuzetno teškoj situaciji. Ne formira li vlast po vertikali bit će to još četiri godine mrcvarenja i gubljenja glasova.
Lana Stanišić: Imam dovoljno posla na sebi da bi me pogađali komentari anonimnih dušebrižnika
