Jednakost i sloboda osnovni su principi koji su potvrđeni na prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH-a), koje je održano u noći sa 25. na 26. novembar 1943. godine u Mrkonjić Gradu.
Na tom zasjedanju Bosna i Hercegovina je definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava, unutar koje će muslimani, Srbi, Hrvati i drugi, živjeti u slobodi i jednakosti.
U vihoru Drugog svjetskog rata jedinstvo svih naroda omogućilo je da BiH 1943. godine obnovi svoju državnost, koju je izgubila 1463. godine osmanskim osvajanjem Srednjovjekovne bosanske države.
Osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Usvojena je Rezolucija ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inozemstvu mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.
Odluke ZAVNOBiH-a potvrđene su i na zasjedanju AVNOJ-a, a definisane su i granice BiH koje su određene odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine.
Danas se BiH prisjeća svoje herojske borbe u očuvanju državnosti i tekovina koje sežu duboko u srednji vijek.
Iako je Zakonom o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine (“Službeni list Republike BiH”, broj 9/95) određeno da je 25. novembar Dan državnosti Bosne i Hercegovine, nažalost ovaj praznik se obilježava samo u Federaciji BiH.
Republika Srpska nikada od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma nije priznala ovaj datum kao državni praznik, te je danas na teritoriji ovog bh. entiteta uobičajen radni dan.
Mnogo je paradoksalnih situacija vezanih za obilježavanje Dana državnosti. Jedna od njih je i ta da ovaj datum ne obilježava ni član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, međutim, činjenice o državnosti i opstojnosti BiH su te koje se ne mogu poreći. Sve politike će proći, a BiH će opstati.
