"Crveni alarm"
40

Sve su češće ekstremne vremenske prilike: Šta klimatske promjene znače za BiH

B. T.
Ovo ljeto je bilo  znatno iznad prosjeka (Foto: Shutterstock)
Ovo ljeto je bilo znatno iznad prosjeka (Foto: Shutterstock)
U Sarajevu je održano druženje s predstavnicima medija na temu "Klimatska kriza: Šta "crveni alarm za čovječanstvo" znači za BiH?, kako bi se ukazalo na važnosti realizacije konkretnih klimatskih akcija na smanjenje uticaja klimatskih promjena.

Ovom prilikom diskutovani su ključni nalazi objavljenog izvještaja Međuvladinog povjerenstva za klimatske promjene (IPCC), s posebnim osvrtom na uticaj klimatskih promjena na BiH, a uoči COP26 konferencije koja se održava u novembru u Glazgovu.

Dr Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH navela je:

"Danas razgovaramo o najvećem izazovu našeg vremena i to će redefinisati naš svijet kakvog poznajemo, a to je klimatska kriza. Globalno zagrijavanje već generira sve češće ekstremne vremenske prilike i klimatske događaje u svim regijama, čemu svjedočimo i u BiH. Mi, Ujedinjene nacije, smo u potpunosti predani da pomognemo BiH na ovom putu, pa smo tako podržali smanjenje emisije CO2 za 13.150 tona, poboljšali uslove za život za više od 250.000 ljudi i otvorili više od 1.800 zelenih radnih mjesta od 2015. godine. To pokazuje da se promjene mogu ostvariti."

Građani imaju važnu ulogu

U procesu podizanja nivoa svijesti građana mediji imaju važnu ulogu u prenošenju ključnih informacija o nužnosti djelovanja kada su u pitanju klimatske promjene.

Britanski ambasador Matt Field je istaknuo da postoje dobre i loše vijesti.

"Loša vijest jeste da, koliko god da su bile ozbiljne posljedice pandemije COVID-19 na ekonomiju, zdravstvo i pojedinačne živote, nešto opasnije je pred nama. Ako značajno ne promijenimo naš pravac kretanja, dekarboniziramo globalnu ekonomiju 3 do 5 puta brže nego što to trenutno radimo, nećemo ispuniti ciljeve Pariškog sporazuma o ograničavanju zagrijavanja. Dobre vijesti su da je mogućnost ove promjene u potpunosti u našim rukama. Možemo već danas donijeti odluke koje će preokrenuti ovu putanju, poput obnovljivih izvora energije, čistih investicija, zelenih infrastruktura."

Prof. Goran Trbić, lokalni kontakt Međuvladinog povjerenstva za klimatske promjene naglasio je da su temperature u našem dijelu Evrope već prešle 1.1 stepen.

"Ako ovaj trend bude išao preko 1.5 stepeni, promjene će biti ekstremnije i dovest će do suša i rizika smanjenja voda, što bi u konačnici dovelo do velikog pritiska na ekonomiju i stanovništvo ovog dijela Evrope, uključujući i BiH. Nadam se da će doći do zaustavljanja emisija CO2, a samim time će doći do korekcija ovih modela" rekao je Trbić.

Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH je podcrtala da se sve više smanjuje prostor za djelovanje kako bi se promijenio tok ekonomskog razvoja širom svijeta, jer je nauka pokazala da ljudske aktivnosti imaju veliki utjecaj na ravnotežu planete.

"Klimatske promjene tiču se svakoga. Nije samo odgovornost vlada da provode korake, već i kompanija da osiguraju da njihov rad ne zagađuje okolinu. Odgovornost je i na svakom pojedincu. UNDP gleda na klimatske promjene kao hitan i prioritetan problem. Kao dio UN porodice u BiH, ostajemo predani ulaganju napora da realizujemo aktivnosti zajedno s partnerima.", kazala je Nedera.

Najgora situacija je bila 2012. godine

Na pitanja o znatnim oscilacijama temperature tokom ljeta u BiH, Nedim Sladić, meteorolog, je poručio da se "klima klima".

"Kada pogledamo podatke Federalnog hidrometeorološkog zavoda, ovo ljeto je bilo znatno iznad prosjeka, sa 52 vrela dana koja su prelazila 30 stepeni, što je za čak četiri puta više u odnosu na vrijednosti u periodu 1961-1990. godine, kada je prosječan broj vrelih dana bio 12. Najgora situacija je bila 2012. godine, tokom koje je bilo puno toplote i velikih požara, ali u temperaturnom rangu, ovo ljeto je bilo u top pet najtoplijih u historiji BiH. Na osnovu prognoznih modela i analogija, svaki od podataka ima odgovorne uticaje", zaključio je Sladić.

Druženje je organizirano u sklopu projekta "Povećanje ulaganja u javne objekte sa niskom stopom emisije ugljika u BiH", koji implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), uz finansijsku podršku Zelenog klimatskog fonda (GCF), a u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Federalnim ministarstvom prostornog uređenja, Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske.