Sve učestalije pojave masovnog trovanja u BiH: Ovo su savjeti građanima i ugostiteljima
Meso, piletina i morski plodovi mogu se pakovati i dok su još zamrznuti, kako bi duže ostali hladniji. Ukoliko ste u mogućnosti razdvojite pića u jedan frižider, a kvarljivu hranu u drugi. Kako bi spriječili unakrsnu kontaminaciju potrebno je da je sirovo meso, piletina i plodovi sigurno umotano ili u posudama s poklopcem.
Hranu koju ćete termički obrađivati trebate odvojiti od hrane koju će se jesti svježu, kao što su voće i povrće. Očistite svoje proizvode. Svježe voće i povrće isperite pod mlazom tekuće vode prije nego što ih zapakirate u frižider - uključujući i one s korom koje se ne jedu. Voće i povrće osušite papirnatim ubrusom.
Savjeti za sigurno pečenje na žaru
Hranu držite u frižideru - nikad na kuhinjskom pultu ili na otvorenom. Osim toga, ako planirate koristiti dio marinade kao umak na termički obrađenu hranu dio odvojite prije dodavanja sirovog mesa, piletine ili morskih plodova. Jednom korištena marinada se više ne upotrebljava. Hranu sa roštilja trebate držati toplom dok je ne poslužite, tako da je premjestite na stranu police za roštilj, odmah dalje od žara. To će hranu držati toplom, spriječiti rast mikroorganizama, a hrana se neće prepeći.
Jednom korišten pribor poput daske rezanje, noževa, vilica, posuda i slično prije nove upotrebe obavezno oprati.
Držite hranu koja se termički ne obrađuje hladnom i termički obrađenu hranu toplom. Ključ je da nikada ne dopustite da gotova hrana ostane u "opasnoj zoni" - između 5 i 60 stepeni više od dva sata ili jedan sat ako su vanjske temperature iznad 30 stepeni, jer su to temperature na kojima se bakterije u hrani mogu brzo razmnožavati i dovesti do bolesti koje se prenose hranom.
Hladna jela poput sezonske svježe salate treba čuvati u frižideru na 4 stepena ili niže do vremena za posluživanje. Jednom kad salatu poslužite, ne bi smjela biti na otvorenom duže od dva sata ili jedan sat ako je vanjska temperatura iznad 30 stepeni. Namirnice poput složenih (pileće) salata i deserti za posluživanje mogu se staviti izravno na led ili u plitku posudu postavljenu u duboku posudu punjenu ledom. Ocijedite vodu dok se led topi i često mijenjajte led.
Za sigurno rukovanje hranom primijenite i pravila četiri "O"
Operi: Operite ruke toplom vodom i sapunom najmanje 20 sekundi prije i nakon rukovanja hranom i nakon korištenja kupaonice, mijenjanja pelena i igranja sa kućnim ljubimcima. Operite daske za rezanje, posuđe, pribor i pultove toplom vodom nakon pripreme svake pojedine namirnice.
Odvoji: Odvojite sirovo meso od drugih namirnica u vašoj posudi sa namirnicama, vrećicama s namirnicama i frižideru. Koristite jednu dasku za rezanje za svježe proizvode i zasebnu drugu dasku za sirovo meso, piletinu i morske plodove. Nikada ne stavljajte kuhanu hranu na tanjir u kome ste prethodno držali sirovo meso, piletinu, plodove mora ili jaja, osim ako je ploča oprana u vrućoj vodi sa deterdžentom.
Obradi: Kuhajte na odgovarajućoj temperaturi - Boja i tekstura su nepouzdani pokazatelji sigurnosti. Sve namirnice moraju biti pripremljene na sigurnu minimalnu unutarnju temperaturu kako bi se uništile štetne bakterije, budući da na roštilj nećete nositi termometar, poslužite se satom, pa pratite period pripremanja hrane koju pripremate...
Ohladi: Upotrijebite termometar uređaja kako biste bili sigurni da je temperatura stalno 4-8°C ili niža, a temperatura zamrzivača je 0°C ili niža. Pohranite u frižider u unutar jednog sata ako je temperatura vani iznad 30 stepeni. Nikada ne odmrzavajte hranu na sobnoj temperaturi, ili na vanjskoj temperaturi. Postoje dva sigurna načina za odmrzavanje hrane: u hladnjaku, ili odmah kuhanjem ili prženjem. Hranu uvijek marinirajte u hladnjaku. Velike količine ostataka podijelite u plitke posude za brže hlađenje u hladnjaku.
"Pri bilo kakvoj sumnji na trovanje ili posljedice konzumiranja zdravstveno neispravne hrane ili vode, neophodno je potražiti stručnu ljekarsku pomoć. Nipošto se ne treba 'voditi' onim da će 'ubrzo proći' jer je u slučajevima trovanja vrijeme veoma bitan faktor za sprečavanje težih posljedica, kao i saniranje već nastale štete", kazao je Čaušević.
Često pranje ruku i radnih površina
Za ugostitelje koji rade na masovnijoj proizvodnji hrane važe ista pravila, a neophodna je dobra proizvođačka i dobra higijenska praksa. Prema riječima Čauševića, to podrazumijeva veoma često pranje ruku, radnih površina, pridržavanje svih onih higijenskih mjera koje bi svaki dobar domaćin činio.
"Čistoća osoba koje manipuliraju hranom, radnih površina, nestvaranje zaliha hrane na otvorenom, pogotovo na visokim temperaturama, onemogućavanje prilaska komaraca, muha i drugih prenosilaca zaraze, korištenje samo sigurnih, provjerenih sirovina, njihovo odvojeno pripremanje, što uključuje i zasebne posude i pribor za rezanje i obradu, sve to čini jedan kompleksan, ali veoma poznat sistem zaštite i onemogućavanje onečišćenja, a time i trovanja", rekao je.
Upozorava da popuštanje držanja nivoa i standarda, koji su uvedeni u poslovanje da bi zaštitili konzumente, ali i onog ko hranu pripravlja, u bilo kojem segmentu, znači povećanje šanse da dođe do trovanja.
"Splet niza okolnosti može dovesti do trovanja, a jedina šansa da do njega ne dođe jeste maksimalna ozbiljnost i posvećenost u pridržavanju svih propisa, od sirovine do stola", zaključio je Čaušević.
