Sve više debelih plastičnih kesa u BiH, pola države ne plaća naknade
Kako saznajemo, protekle tri godine smanjio se broj kesa na terenu koje podliježu Uredbi. Međutim, ovaj podatak je prividan zbog mogućnosti manipulacije sistemom njenog funkcioniranja.
Nisu sve kese predmet Uredbe
Prema Uredbi, svi registrirani trgovci, trgovačke radnje, marketi, supermarketi, pekare, kiosci, apoteke ili prodavnice mješovite robe u FBiH dužni su plaćati naknadu za stavljanje u promet kesa "tregerica" čija debljina stijenke ne prelazi 20 mikrona. S druge strane, plastične kese sa stijenkom debljine iznad 21 mikron i kese za refuzne ili rastresite materijale uopće nisu predmet Uredbe. Kako ne bi plaćali naknade, trgovci uglavnom koriste ove vrste plastičnih kesa koje, pritom, i dalje zagađuju okoliš.
"Pad broja kesa za izvještavanje i naplatu može se povezati sa odlukom trgovaca da dijelom pređu na plasične kese sa stjenkom debljine iznad 21 mikron, kao i povećanjem broja kesa za refuzne ili rastresite materijale. Smanjenje broja obveznika je dijelom posljedica izbjegavanje obaveze trgovaca da dostavljaju izvještaje i izvršavanja zakonske obaveze", pojasnio nam je direktor Fonda za zaštitu okoliša Fuad Čibukčić.
Gdje ide novac od naplate
Fond za zaštitu okoliša FBiH u prve dvije godine postojanja Uredbe prikupio je 681.318 KM, od čega je 476.922, tačnije 70 posto u skladu sa Zakonom o Fondu, prebacio na račune kantona. Prikupljene 204.395 KM koje su ostale u Fondu, putem Javnog konkursa su dodijeljene za najbolje projekte iz različitih oblasti zaštite okoliša.
Fond svake godine nadležnoj inspekciji šalje izvještaj o rezultatima primjene i provođenja Uredbe, sa listom prijavljenih obveznika i količinom plastičnih kesa koje su stavljene u promet. Inspekcija ima nadležnost da napiše prekršajnu kaznu trgovcu koji je stavio u promet kese, a nije ih prijavio putem izvještaja.
"Prema Uredbi, inspekcija može provjeriti, ali Fond kontroliše da li su trgovci stavili u promet kese koje nisu prijavili. U Kantonu Sarajevo inspektori dosad nisu sankcionirali trgovce po tom osnovu", kazala nam je Vildana Brdarić, glasnogovornica Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo.
Prema podacima Fonda, u 2014. godini prijavljeno su ukupno 66.433.562 kese debljine do 20 mikrona koje su stavljene u promet, a u 2015. godini 43.316.153 kese.
Kesa za refuzne materijale, koje nisu predmet naplate naknada, u 2014. godini je prijavljeno 57.111.885 i u 2015. godini 39.014.920 kesa. Broj kesa koje su predmet naplate naknada od 0,05 KM po kesi u 2014. godini je iznosio 9.321.677 i u 2015. godini 4.301.233 kese.
Smanjen broj obveznika
Ukupan broj obveznika koji su dostavili svoje izvještaje u 2014. godini je 1.582, dok je u 2015. godini taj broj 749.
"Na kraju možemo zaključiti da je sam cilj Uredbe bio podizanje svijesti stanovništva koje je uvođenjem naplate ipak djelomično smanjilo konzumiranje kesa. Međutim, u konačnici ukupni broj kesa debljine od i iznad 20 mikrona plasiranih na tržište FBiH se iz godine u godinu povećava", naglasio je Čibukčić za Klix.ba.
Jedan od razloga što se ne mogu utvrditi stvarni podaci o procentu kesa koje trgovci naplaćuju, ali ne i plaćaju naknadu, jeste i nepostojanje informacionog sistema upravljanja otpadom i sistemskog praćenja toka otpada.
Fond je prošle godine od Ministarstva okoliša i turizma FBiH tražio hitne izmjene Uredbe, tako da obavezu plaćanja naknade trgovci imaju i za stavljanje u promet tankih plastičnih kesa, ali Uredba još nije izmijenjena. Tako je već tri godine obveznicima omogućena manipulacija, a stvarni podaci o prodaji i finansijskoj koristi trgovaca od naplate plastičnh kesa nisu poznati.
Trgovci u RS-u ne plaćaju naknade
Trgovci u manjem bh. entitetu ne plaćaju nikakve naknade za stavljanje u promet plastičnih kesa. Uredba o naknadama za plastične kese tregerice paralelno je rađena u FBiH i RS-u, u saradnji sa Centrom civilnih inicijativa, ali vlasti u RS-u još nikada nisu usvojile Uredbu.
"Nismo imali podršku realnog sektora i Privredne komore koja je to smatrala uvođenjem još jednog parafiskalnog nameta u privredu. Jednostavno, mi smo odlučili da malo sačekamo. Osim toga, proizvođači koji postoje na teritoriji RS-a su tražili dodatna sredstva za promjenu tehnologija koje imaju", kazali su nam iz Press službe Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
