Svečano u Krajini: Delegacije posjetile Hadžin Potok, prijelaz od velikog značaja za Krajišnike

On kaže da će sada češće moći posjećivati, primjerice, svog prijatelja Vinku Panića, iz susjednog mjesta Bogovolja, što mu je do sada bilo praktično onemogućeno. Upravo je Vinko danas prešao granicu i odlučio podijeliti sreću sa Eminom zbog otvaranja granica.

"Meni je drago da ljudi konačno mogu da normalno prelaze granicu, kao svugdje u svijetu. Ja sam ovdje nekada dolazio svaki dan, rođen sam svega 5 kilometara odavde u Hrvatskoj. Zbog toga su i mještani s obje strane granice pridonijeli da se ovo desi. No da budem iskren, da je bilo više političke volje, sa obje strane, ovo je moglo biti riješeno prije 15 godina", istakao je Panić.

Da otvaranjem graničnih prijelaza dobijaju svi, a ponajviše lokalno stanovništvo, istakao je i Božo Zovko, predsjednik Mješovite komisije za praćenje i provođenje ugovora o granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

"Ovaj prijelaz je otvoren na tri mjeseca i mi ćemo pratiti opravdanost naše odluke, pa ćemo vidjeti šta će se dalje dešavati. Postoji i interesovanje susjednih općina u Hrvatskoj i zaista trebaju zajednički raditi lokalne zajednice u BiH i Hrvatskoj i samo se tako stvari mogu rješavati", rekao je Zovko.

Zovko: Krajina nije zapostavljena po pitanju graničnih prijelaza

Na konstataciju da se građani Bosanske krajine često žale da imaju mali broj graničnih prijelaza u odnosu na ostatak države, Zovko je rekao da istu stvar govore i u drugim dijelovima BiH.

"I na jugu odakle ja dolazim, ali i na sjeveru, svi žele granične prijelaze. Svi bi mi željeli da imamo granični prijelaz što bliže svojoj kući i izlazak u Evropu", poručio je Zovko, evidentno aludirajući da se ne radi o tako jednostavnom procesu.

S druge strane, Senad Šepić, zastupnik u državnom parlamentu koji je danas sa kolegom Jasminom Emrićem posjetio Hadžin Potok, smatra da su institucije države počesto spore i trome u ovakvim stvarima.

"Ovo je mali korak za ljude koji žive u ovom dijelu BiH. Meni je žao što je trebalo više od dvije godine stalnih inicijativa da se dođe do ovog koraka. Nadam se da će se u narednom periodu svi aktivno uključiti da ovaj granični prijelaz postane trajna kategorija, kao i nekoliko drugih na ovom području. Ljudi moraju imati lakši i dostojanstveniji izlazak iz zemlje i u tom smislu država im mora biti servis svojim građanima", istakao je Šepić.

Rasterećenje saobraćaja na ostalim graničnim prijelazima

Gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević rekao je da su gradske vlasti dugi niz godina isticale potrebu otvaranja graničnih prijelaza na području Cazina, ali i kantona.

"Evo to je napokon urodilo plodom i napravljen je značajan iskorak. Smatramo da će se na ovaj način rasteretiti postojeći prijelazi i da će se generalno smanjiti gužve na granicama. Za nas je od izuzetnog značaja da građani koji žive u zemljama Evrope mogu lako ulaziti u BiH, da nam što češće dolaze i budu aktivni prema svojoj domovini. Očekujemo pozitivne efekte i svi možemo biti sretni", rekao je Ogrešević.

Premijer USK Husein Rošić napomenuo je da, iako je dogovoreno da prijelaz bude aktivan 90 dana za međunarodni saobraćaj, da će se insistirati da se taj rok produžava dok se ne steknu formalno-pravne pretpostavke da takav status ostane trajno.

"Ovo je velika stvar za nas. Ogromna je fluktuacija vozila na graničnim prijelazima Izačić i Velika Kladuša, a ovaj prijelaz će prvenstveno pomoći građanima Cazina kojih ima najviše na kantonu, ali i ostalim građanima USK. Paralelno će to rasteretiti druge granične prijelaze gdje građani često čekaju po dva sata. To je nedopustivo, pogotovo u ljetnom periodu na izrazito visokim temperaturama", rekao je Rošić.

On je istakao i da je pristupni put prema graničnom prijelazu u dužini od 3-4 kilometra, koji se nalazi u izuzetno lošem stanju, po odluci Vlade Federacije prekategorisan kao regionalna cesta, no da ta odluka stupa na snagu tek u februaru 2018. godine.

"Mi smo u pripremnoj fazi obezbjeđivanja finansijskih sredstava da ovu kompletnu dionicu od Šturlića do Hadžina Potoka 'zategnemo', kako bi omogućili kvalitetniji saobraćaj. Pokušat ćemo i da preko Grada Cazina prebacimo određena sredstva, jer je općepoznato da se na ovoj dionici nalaze velika klizišta, a kad se put prekategoriše presvući ćemo komplet asfalt, za što se planski i finansijski planiramo u 2018. godini", kazao je Rošić.

Iz Grada Cazina, u čijoj se nadležnosti trenutno nalazi ovaj put, prije nekoliko dana su asfaltirali tri makadamska prekida na cesti uzrokovana klizištima, no za ostale intervencije, budući da se radi o odronima, potrebni su kompleksniji i skuplji cestovni radovi, za koje se vjerovatno čeka da ih odradi Direkcija za ceste USK, kada put pređe u njenu nadležnost.

Sve u svemu, svi okupljeni su pozvali građane Cazina i Unsko-sanskog kantona da započnu sa korištenjem graničnog prijelaza Hadžin Potok u narednom periodu, jer kako saznajemo, bit će potrebna određena frekvencija vozila kako bi se ovom graničnom prijelazu produžio status međunarodnog, a pogotovo kako bi trajno zadobio taj status.