Švedski ambasador još čeka poziv na otvaranje postrojenja za tretman otpadnih voda u Mostaru
Kraljevina Švedska pomogla je gradnju najveće poslijeratne investicije u Mostaru sa 16 miliona KM, a njen ambasador Anders Hagelberg u više navrata javno je kritikovao ponašanje vlasti u Mostaru. Hagelberg još nije dobio odgovor koji je tražio, a još manje znaju građani Mostara za koje se sve to i gradi.
"Imajući u vidu činjenicu da je Vlada Švedske bila jedan od najvećih donatora u projektu izgradnje mostarskog postrojenja za tretman otpadnih voda, a dijelom i kolektora, mogu reći da je situacija i dalje frustrirajuća. Svrha trošenja novca švedskih poreskih obveznika je da projekti u koje ulažemo postanu operativni. Ja još uvijek čekam poziv na svečano puštanje postrojenja za tretman otpadnih voda u Mostaru u pogon", kazao je ambasador Anders Hagelberg za Klix.ba.
Kaže kako su za odgovor ove prirode vjerovatno zainteresirani i u Svjetskoj banci koja je jedan od implementatora u projektu. Podsjećamo, samo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Mostaru koštalo je oko 25 miliona KM, a cijeli projekat zajedno s kolektorskom mrežom 130 miliona KM.
Početkom oktobra mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić organizirao je obilazak postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje je tada bilo u probnom radu. Kako je za naš portal u septembru prošle godine kazala glavna gradska savjetnica Radmila Komadina, probni rad trebao je biti okončan s krajem 2018. godine, a odmah poslije prečistač je trebao biti pušten u nesmetan rad.
Kolektorska mreža trebala je biti spajana na sistem onom dinamikom kojom je i završavana, a Bešlić je kazao kako bi 2019. godina, trebala biti završna što se tiče te gradnje.
Bešlić je u oktobru kazao kako je rok gradnje probijen tri godine, a kako su razlozi različite prirode. Na početku nije bilo sredstava, kasnije se nadovezala kriza u Grčkoj pa su računi izvođača radova bili blokirani, a kasnije su radovi išli sporije nego je bilo predviđeno. Dodao je da je teško procijeniti koliko će još trebati sredstava za završetak kolektorske mreže.
Marin Bago iz Mreže "Naše društvo" kaže kako je ovo jedan od najboljih primjera koji pokazuje rad mostarske administracije.
"Švedski narod nam pomogne napraviti i poboljšati našu infrastrukturu, da bi na kraju bili izvarani. To se kod nas ne tolerira ni među ljudima na ulici. Takvo ponašanje u naše ime nije ni prihvatljivo ni dopustivo. Ono što je građanima Mostara najbolnije je što su, kako infrastruktura ne funkcioniše, primjećeni brojni nedostaci na terenu. Mislim kako niko u ovom momentu ne zna kad će to biti pušteno u rad, a posebno zabrinjava nepostojanje glasa intelektualaca, i kada su kolektori i prečistač u pitanju, ali i kad je u pitanju generalno funkcioniranje Grada Mostara", kaže Bago.
