Svi migranti u Krajini dobili privremeni krov nad glavom, 3.000 boravi u prihvatnim centrima
Građevinski radovi na zgradi nekadašnjeg Đačkog doma u Borićima u Bihaću, gdje će, kao i u Sedri, biti smještene porodice sa djecom i druge ranjive kategorije, završeni su, a danas je u objekat smještena prva skupina migrantskih porodica sa djecom koji su do sada boravili u privatnim hotelima i smještajima.
Neuslovni objekat Đačkog doma Borići služio je proteklih mjeseci kao privremeni prihvatni smještaj za migrante i izbjeglice. U oktobru je popravljen krov objekta, a zatim su postavljeni vrata i prozori kako bi se osigurala zaštita od kiše i hladnog vremena. Također, postavljena je ograda unutar i oko objekta, a aktivnosti su podržali USAID i Evropska komisija.
U Đačkom domu biće smještene porodice i ranjive kategorije
Uz finansijsku pomoć Evropske unije, rekonstrukcija trećeg sprata je započeta 29. oktobra 2018. godine. Migranti i izbjeglice, koji su bili smješteni u prostorijama Đačkog doma, izmješteni su početkom decembra u obližnji privremeni prihvatni centar Bira kako bi se oslobodio objekat za kompletnu unutrašnju rekonstrukciju. U okviru rekonstrukcije, postavljena je unutrašnja i vanjska stolarija, nove instalacije vode i kanalizacije, kompletno su renovirani sanitarni čvorovi, instalacije jake i slabe struje, obrađeni svi unutrašnji zidovi, plafoni sa termoizolacijiom, te postavljeni pregradni rigips zidovi.
Međunarodna organizacija za migracije u BiH (IOM) je organizovala i aktivnosti za učenike likovnog smjera Srednje umjetničke škole "Nusret Keskin – Braco" iz Bihaća koji su oslikali prostoriju namijenjenu za igraonicu i prostor za druženje za djecu migranata koja se nalaze u Borićima.
Prema planu IOM-a, 550 do 580 porodica sa djecom trebalo bi biti smješteno u Borićima. Tačnije, 420 do 430 porodica sa djecom biće smješteno u zgradi Đačkog doma, dok će se u drugoj fazi 100 do 150 porodica sa djecom smjestiti u 25 kontejnera oko zgrade Đačkog doma.
Godina dana od dolaska prvih migranata u USK
Inače, krajem januara i početkom februara navršiće se godina dana od kako su izbjeglice i migranti stigli u Unsko-sanski kanton. Prvi migranti na ulicama krajiških gradova viđeni su baš u tom periodu 2018. godine kada su u Velikoj Kladuši i Bihaću, usljed obilnih snježnih padavina i nemogućnosti prelaska hrvatske granice, "zaglavile" skupine od nekoliko desetaka stranih državljana. Početkom februara prošle godine, tražeći utočište od hladnoće, migranti su spavali u Gradskoj džamiji u Velikoj Kladuši. https://www.klix.ba/vijesti/bih/migranti-u-velikoj-kladusi-traze-utociste-u-dzamijama-domacini-pozivaju-nadlezne-da-reagiraju/180210037#1
Iako su lokalne vlasti u Bihaću i Velikoj Kladuši upozoravale na mogući crni scenarij i nastanak migrantske krize zbog konstantnog pristizanja novih migranata tokom toplijih dana, viši nivoi vlasti ovom problemu pristupili su krajnje indolentno, pa se broj stranih državljana do ljeta, posebice Bihaću i Velikoj Kladuši, povećao na nekoliko hiljada. Situacija je eskalirala uspostavom željezničke linije Sarajevo-Bihać, pa je tako od jeseni skoro svake večeri stotinjak migranata vozom stizalo u Bihać.
Krajem oktobra, zbog narušene sigurnosne situacije u kantonu, MUP USK donosi odluku da će do daljnjeg onemogućiti dolazak novih migranata u ovo područje. Situacija se u periodu nakon toga polako počela stavljati pod kontrolu, a u međuvremenu su uspostavljeni prihvatni centri Sedra u Cazinu, Bira u Bihaću i Miral u Velikoj Kladuši.
Prema informacijama Međunarodne organizacije za migracije (IOM), trenutno se oko 3.000 migranata nalazi u Unsko-sanskom kantonu i svi su sklonjeni sa ulica, parkova i boravka pod "otvorenim nebom".
"U Biri se nalazi oko 2.100 migranata, u Sedri, gdje boravi oko 400 migrantskih porodica, kapaciteti su već odavno popunjeni, dok se u Miralu nalazi između 550 i 600 osoba. Svi oni imaju krov nad glavom, u Biri su većim dijelom u kontejnerima, dok je jedan dio u šatorima, dok u hotelu Sedra borave u sobama. Mislim da su uslovi zadovoljavajući u ovom trenutku i najbitnije je da nemamo više migrante po parkovima i ulicama, jer se svi nalaze u nekom dostojanstvenijem smještaju kojeg se svaki dan trudimo poboljšati", rekao je za Klix.ba Vladimir Mitkovski, koordinator IOM-a za Unsko-sanski kanton.
Smanjen broj novih dolazaka migranata
On je rekao da se u posljednjih mjesec dana značajno smanjio priliv novih migranata u područje Unsko-sanskog kantona.
"Ako ih je prije dolazilo 500 ili 600 na sedmičnoj osnovi, ta je cifra sada pala na ispod 100. Otprilike, radi se o istom broju migranata koji trenutno ulazi u BiH, a čiji se broj, zbog snijega i niskih temperatura, znatno umanjio", dodao je.
Međunarodna organizacija za migracije (IOM) zadužena je za smještaj, hranu i nabavku neprehrambenih proizvoda za migrante (odjeća, obuća, higijenski paketi, i dr.).
"Radimo svaki dan da poboljšamo i ishranu i smještaj. U prvi mah smo imali šatore u kojima se nalazilo 50 do 100 ljudi, dok je sada veći broj migranata smješten u kontejnere u kojima se nalazi 4 do 6 ljudi. Također, migranti imaju tri obroka dnevno i trudit ćemo se da u narednom periodu svi uslovi budu i na višem nivou", kazao je Mitkovski.
Za projekat "EU podrška upravljanju migracijama i granicom u BiH" Evropska unija (EU) je doznačila više od 7,2 miliona eura pomoći našoj zemlji u kontekstu migrantske krize, a implementira ga Međunarodna organizacije za migracije (IOM) u saradnji sa UNHCR-om i UNICEF-om.
Muškarac iz BiH nestao u Srbiji: "Nema signala od naplatnih kućica u Beogradu"
