Svi problemi sa bh. granicama: Od Kleka do srbijanske pruge na bosanskoj zemlji
Granice sa Hrvatskom su u jednu ruku važnije od granica sa Srbijom i Crnom Gorom, a zbog činjenice da je ona ujedno i granica sa EU.
Ono što nam prvo može pasti na pamet jeste najpoznatiji problem - razgraničenje između Bosne i Hercegovine i Hrvatske na moru, odnosno u Malostonskom zaljevu. Ključ problema kojeg je prije nekoliko godina ponovo aktualizirao slučaj Pelješkog mosta jeste neratificiranje sporazuma iz 1999. godine između tadašnjih predsjednika Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića.
Ukratko, tada je dogovoreno da vrh poluotoka Klek, te dva mala ostrva u Malostonskom zaljevu pripadnu Bosni i Hercegovini. S obzirom da ta linija razgraničenja nikad nije dobila "amin" od hrvatskog parlamenata, turističke brodice iz Neuma i dan danas prilikom obilaska poluotoka Klek moraju svoje prisustvo javljati hrvatskim graničarima.
Naravno, tu je i pravo naše države na neometan prilaz otvorenom moru što nikada nije zvanično regulisano, odnosno riješeno prema međunarodnom pravu.
Hrvatska i BiH imaju problem i kod Bosanske Kostajnice. Naime, jednako kako parlamenti nisu ozvaničili rješenje kod Neuma, tako nije ozvaničeno ni rješenje na rijeci Uni.
Ako pitate građane Hrvatske Kostajnice o granici, reći će da je ona na Unčici, malom potoku sa južne strane Une koja Hrvatskoj tako daje komad zemlje sa obje strane obale jedne od najljepših evropskih rijeka.
Ali, ako isto pitate u Bosanskoj Kostajnici, za građane BiH granica je na sredini toka Une.
Ipak, stanje na terenu tretira hrvatsku verziju kao pravu i građani BiH čija se zemlja nalazi između Unčice i Une svoje plodove beru iz "hrvatske zemlje".
Pored toga, na potezu od Bosanskog Novog do Bosanske Dubice čak na 19 mjesta državna granica se "premješta" sa jedne na drugu obalu rijeke Une.
Granica sa Srbijom je također interesantna i rješenje na cijeloj liniji se ne nazire. Naime, sporne su četiri lokacije - hidroelektrana Zvornik i hidroelektrana Bajina Bašta, pruga prema Baru i dio zemljišta kod Rudog i Priboja.
Srbija je čak predložila razmjenu teritorija kao vid rješenja problema kod pruge Beograd-Bar (koja dijelom ide kroz BiH) i oko Rudog u kojem se BiH i Srbija ukrštaju na brojnim mjestima, ali Sarajevo nije odgovorilo pozitivno.
Dvije hidroelektrane su problem jer naša zemlja polaže prava na akumulacije, a time i na proizvedenu električnu energiju iz tih pogona.
Jedna od rijetkih riješenih stvari jeste tromeđa BiH, Srbije i Crne Gore. Naime u maju 2019. potpisan je protokol po kojem su se sve tri zemlje dogovorile da se tromeđa nalazi na mjestu zvanom Zelena Glava, odnosno između mjesta Pljevlja, Priboj i Čajniče.
Što se tiče Crne Gore, Bosna i Hercegovina zvanično nema nikakvih graničnih sporova što je izvaničeno 2015. godine, iako je jedno vrijeme bio aktualiziran problem Sutorine, ali on nije dobio potrebnu državnu podršku.
