Svjetlosno zagađenje u Kantonu Sarajevu ima razorno dejstvo na odvijanje saobraćaja
Svjetlosno zagađenje definira se kao svaka neželjena svjetlost na mjestu gdje nije potrebna u određeno vrijeme i u količini koja je pretjerana.
"Svaka prekomjerna upotreba svjetlosnih izvora u osnovi remeti prirodne biološke ritmove čovjeka i ostalih živih bića. Posljedice poremećaja urođenih bioloških ritmova kod živih bića mogu biti nesagledive (još uvijek nisu sve istražene) po psihu i fiziologiju te dovesti do ozbiljnog narušavanja zdravlja i osjećaja za orijentaciju i vrijeme. Ne manje važan ekološki aspekt je i nepotrebna potrošnja električne energije za rasvjetu, čak 30 posto potrošnje električne energije u svijetu otpada na rasvjetu", objašnjava arhitekta Pavle Krstić.
Utječu na sigurnost u saobraćaju
Velike svjetlosne reklame na ulicama grada su sa stanovišta svjetlosnog zagađenja nepoželjne, a često se nalaze i na neadekvatnim mjestima. Razlog za to je, kako Krstić ističe, to što u našoj zemlji još uvijek ne postoji zakon koji prepoznaje svjetlosno zagađenje.
"Osim reklame kod Saborne crkve, još jedan izrazito katastrofalan primjer iritantne i agresivne reklame je svjetlosna instalacija na SCC-u. Osim što remeti stanovnike susjednih stambenih zgrada (u to sam se lično uvjerio boraveći u posjeti kod prijatelja u zgradi prekoputa, gdje usred sunčanog dana i pored navučenih roletni, agresivno svjetlo pulsirajućih reklama ima psihodelično dejstvo na stanovnike), ima i razorno dejstvo na odvijanje saobraćaja noću na glavnoj gradskoj longitudinali", kazao je.
Krstić je dodao i kako ove pulsirajuće reklame noću "bombarduju" prolaznike i vozače motornih vozila koji se kreću iz pravca Novog Sarajeva prema Centru konkurišući saobraćajnoj signalizaciji, što direktno utječe na sigurnost saobraćaja.
Prva je o ovom problemu govorila zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo Vildana Bešlija koja je i uputila inicijativu o izradi Nacrta zakona o svjetlosnom zagađenju u Kantonu Sarajevo.
Cilj ove inicijative je uspostavljanje zakonskog okvira koji će pratiti razvoj ove tehnologije i direktno se ticati odstupanja koja trenutno postoje. Osim toga, važno je spomenuti i energetsku učinkovitost, s obzirom na to da bi se potrošnja električne energije za javnu rasvjetu znatno smanjila.
"Na osnovu inicijative koju sam podnijela, Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo uspostavilo je kontakt s nadležnim federalnim ministarstvom. Ono što znamo jeste da je ovaj Zakon trenutno u proceduri za izmjene, a nadamo se da će biti uvršteni i prijedlozi za prepoznavanje ove vrste zagađenja u zakonu, kako bismo mi u Kantonu Sarajevo dodatno regulisali ovu oblast i spriječili jači utjecaj svjetlosnog zagađenja", kazala je Vildana Bešlija.
Zakon o svjetlosnom zagađenju
Iako je inicijativa za izradu Nacrta zakona o svjetlosnom zagađenju u KS veoma važna kao prvi korak u rješavanju ovog problema, Krstić navodi da je pored zakona o svjetlosnom zagađenju potrebno uvesti i obavezu izrade planske dokumentacije koja bi na planskom nivou definirala strategiju i koncept rasvjete za grad u cjelini, a na projektantskom (dizajnerskom) nivou principe i smjernice.
"Tako bi se u sklopu izdavanja građevinskih dozvola za arhitektonske, infrastrukturne i hortikulturne (pejzažne) objekte i komplekse morao obavezno priložiti i elaborat o rasvjeti u skladu sa zakonom (zakon o svjetlosnom zagađenju). Tu treba osigurati i efikasan inspekcijski nadzor te poštovati osnovni princip zaštite od svjetlosnog zagađenja uzevši u obzir da usmjerenje svjetlosti, koji glasi da svjetlosni izvor s mjesta emisije ne smije bacati svjetlo na susjedne posjede/parcele", kazao je Krstić.
Dodao je da bi, ukoliko bi se ovaj zakon usvojio u KS, to bio prvorazredni događaj jer u svijetu trenutno ne postoji zakon o svjetlosnom zagađenju u integralnom obliku.
"U Evropskoj uniji postoje brojne preporuke, ali ne i zakon, u Sjedinjenim Američkim Državama pojedine savezne države imaju neka parcijalna rješenja. U tom pogledu su najdalje otišli naši susjedi u Republici Hrvatskoj koji su donijeli Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja koji je u primjeni od aprila ove godine", kazao je.
Ono što je zaključak cijele priče jeste da, budući da trenutno nemamo adekvatne zakonske propise, investitori imaju slobodu da rade što žele, a dozvole za postavljanje ovih reklama izdaju općine. Novom zakonskom regulativom, prema riječima zastupnice Bešlije, morali bi se definirati pravilnici i obavezujući uslovi koji se moraju ispuniti da bi se na nekom mjestu mogla postaviti svijetleća reklama.
Navijači iz Mostara uz Hrvatsku u Glasgowu, potvrdio je to transparent uz šahovnicu
