Svjetski mediji pišu o nedostatku snijega na bh. planinama: Ski centri pate zbog klimatskih promjena
Bosna i Hercegovina je među državama u kojima je skijaška sezona ugrožena. To je slučaj na Bjelašnici, Vlašiću i drugim planinama. Pejzažom dominiraju zelena i smeđa boja, jer snijega nikako nema.
Agencija Associated Press (AP) je objavila da se turisti na Vlašiću spremaju za rani povratak kući zbog nedostatka bijelog pokrivača i visokih temperatura. Vlasnici hotela na ovoj planini tvrde da je broj rezervacija smanjen, a da je to značilo i sniženje cijena soba i smanjenje broja radnika. Turistički zvaničnici su istakli da su turisti primorani da traže alternative za skijanje, kao što je planinarenje.
"U trenutku kada bismo trebali dočekivati skijaše, na našoj planini nema snijega, tako da nema sumnje da će to negativno utjecati na naše poslovanje. Rezervacije znatno ovise o vremenskoj prognozi", napomenuo je direktor vlašićkog hotela Sunce Dino Korugić.
Nisu upotrebljivi topovi za vještačko osnježavanje skijaških staza, jer je temperatura previsoka - vještački bi se prebrzo topio. Konsultant za skijaška takmičenja na Jahorini Srđan Stevanović je ukazao da se krajem novembra počeo koristiti vještački snijeg kako bi se bilo spremno za skijašku sezonu, ali da su visoke temperature osujetile napore.
"Uprkos najsavremenijem sistemu za osnježavanje, postavljanju novih žičara i gondola, Bog i priroda su se pokazali jačim od nas i onemogućili su snijeg za naše goste", mišljenja je Stevanović.
Bosna i Hercegovina nije jedina koja ima ovaj problem. To je slučaj i u Bjelorusiji, Belgiji, Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Latviji, Litvaniji, Nizozemskoj, Poljskoj i Švicarskoj.
Meteorološka organizacija Ujedinjenih nacija dugo upozorava na posljedice klimatskih promjena te naglašava da su posljednjih osam godina bile najtoplije ikada. Visoke temperature i nedostatak padavina negativno utječu na životinje i biljke.
Meteorolog Njemačke meteorološke službe (DWD) Florian Imbery je ukazao da bi visoke temperature u ovo doba godine mogle uzrokovati neželjeni rast biljaka. Time bi usjevi u nastavku zime mogli biti izloženi većem riziku od oštećenja zbog mraza.
Biolog i glasnogovornik Švicarskog ornitološkog instituta Livio Rey je istakao da mnoge patke, koje bi inače u ovo doba godine migrirale iz nordijskih zemalja u Švicarsku, više ne dolaze. Kako je obrazložio, u zemljama kao što je Finska pronalaze hranu, jer se jezera ne smrzavaju. To znači da mogu nastaviti da se hrane dagnjama koje jedu u toplijem periodu godine, a koje im inače nisu dostupne tokom zime.
Muškarac iz BiH nestao u Srbiji: "Nema signala od naplatnih kućica u Beogradu"
