Tanja Fajon: Okupljanje ekstremista u Višegradu je pogubno za BiH i naredne generacije
S Fajon smo razgovarali i o šansi BiH da dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, interesu EU za našu državu pred pripremu za izbore u Evropskom parlamentu, lobiranju Hrvatske u evropskim institucijama u vezi s unutrašnjim pitanjima BiH.
''Oštro osuđujem djelovanje svih ekstremističkih grupa, a u poslednje vrijeme smo nažalost svjedoci porasta ovakvih grupa i buđenja ideologija, sa kojima smo mislili da smo rasčistili u Evropi. U osjetljivim i uvijek napetim okruženjima, poput BiH, je ovo naročito zabrinjavajuće i moglo bi biti pogubno za naredne generacije, upravo ono što bismo htjeli da izbjegnemo“, kazala je Fajon za naš portal.
Milorad Dodik predao je odgovore na pitanja iz Upitnika Evropske komisije. Odgovori su nepotpuni, a i kasnilo se dosta u cijelom procesu. Kako ste vi vidjeli cijeli ovaj proces?
Zbog kompleksnosti uređenja BiH čitav ovaj proces približavanja EU protiče znatno sporije. Potpuno je razumljivo da država sa toliko nivoa vlasti sporije odgovori na detaljna i mnogobrojna pitanja Evropske komisije (EK). Međutim, na postupak odgovaranja na upitnik EK možemo da gledamo kao i na neke vrste vježbu usklađivanja, koja dosta govori o tome kako bi to izgledalo u nekoj kasnijoj fazi, kada bi BiH pregovarala sa EU o članstvu ili kao članica Unije. Praktično je nemoguće zaobići odnosno ne obazirati se na sve izazove i poteškoće, sa kojima se BiH suočavala, što je diktiralo i prilično sporu dinamiku odnosno kašnjenje.
U kojoj mjeri je BiH u fokusu EU, budući da se spremaju izbori u Evropskom parlamentu koji su u maju?
Bez obzira na predizbornu atmosferu unutar Evropske unije, BiH nikako nije zanemarena. Krajem januara su se članovi predsjedništva BiH u Briselu susreli sa najvišim zvaničnicima Unije, gde su se ponovile poruke podrške BiH oko budućnosti unutar EU. Sredinom februara smo u Evropskom parlamentu usvojili Rezoluciju o BiH. Tačno je da će evropski izbori i zamjena vodstva u Briselu uticati na dinamiku politike širenja, ali sam isto tako uvjerena da bi Brisel brzo i odlučno odgovorio na konkretne korake Sarajeva. Do sada je Unija nekako uvijek čekala da BiH uradi svoj dio posla. Kao što konstatujemo u Rezoluciji, u protekloj godini je BiH načinila malo napretka i ritam približavanja je znatno usporen.
Cijenite li da je upravo zbog te činjenice, te činjenice da nakon izbora slijedi izbor predsjednika Evropske komisije, komesara itd, možda teško očekivati da se u ovoj godini dobije kandidatski status?
Mislim da je kašnjenje BiH važniji faktor od evropskih izbora. U Rezoluciji je zapisano da se od BiH očekuje da pređe sa riječi na djela, kao i da je krajnje vreme da se lati ključnih problema, kao što su vladavina prava, nefunkcionalnost države, korupcija, kao i politička nestabilnost koja se bazira na etničkim podjelama. I prije svega formiranja vlasti.
Ne isključujem mogućnost da BiH dobije status kandidata do kraja godine, međutim mora ga još zaslužiti, dok bi njeni lideri trebali dokazati da je funkcionalna i sposobna država i da su im državljani BiH na prvom mestu.
Kako vi stojite nasuprot aktivnostima hrvatskih parlamentaraca pa i premijera Andreja Plenkovića o unutrašnjim pitanjima BiH, izbornom zakonu, izboru Željka Komšića itd?
Više puta sam osudila uplitanje hrvatskih poslanika u Evropskom parlamentu, ali i ostalih predstavnika Hrvatske, u unutrašnja pitanja BiH. Ono što očekujemo od BiH je upravo suprotno: sa jedne strane složniju BiH, koja glasnije priča zajedničkim jezikom, sa druge strane zreliju i odlučniju BiH. Hrvatska svojim postupcima direktnog umiješavanja nikako ne doprinosi tome.
Može li se na skali od 1 do 10 mjeriti vaš optimizam kada je riječ o napretku BiH sa aktuelnim političkim akterima i situacijom: Dodik u Predsjedništvu i politika vruće-hladno kada je riječ o državi, nemogućnost formiranja vlasti itd?
U skoro dva puna mandata poslanice u Evropskom parlamentu sam svojim angažmanom pokazala i dokazala da je moj optimizam praktično uvijek bio na vrhuncu. Obzirom na to da države članice, unutar Vijeća EU, potvrđuju odluke vezane za politiku širenja je mnogo važnije da one budu u budućnosti pune optimizma. Ali, ponavljam, ukoliko BiH pokaže rezultate i svojim djelima dokaže da je spremna za status kandidata, mislim da optimizam na strani EU neće nedostajati.