Tarik Jažić želi napraviti Sarajevo pametnim gradom: Uštede u korist građana
Razvijeni evropski gradovi proteklih godina nazivaju se pametnim jer su svojim građanima omogućili mnoštvo aplikacija i servisa kroz koje im je puno lakše koristiti gradski prijevoz, pronaći parking, saznati gdje se nešto nalazi i slično. Prema Tarikovom planu i Sarajevo uskoro može biti jedan takav grad.
"Pametni grad Sarajevo je jedan višegodišnji projekt koji u konačnici nudi građanima i turistima jedan novi koncept funkcionisanja grada, baziran na uštedama i pametnim rješenjima", govori nam Jažić.
Sa željom da ne priča mnogo o pametnim rasvjetama, pametnom parkingu, wifi hot spot tačkama ili pametnim klupama, Jažić nam je predstavio konkretnih pet politika koje želi ispuniti.
Kreiranje pametnog grada Sarajeva će se prvenstveno bazirati na pronalasku evropskih fondova za izgradnju pametnih gradova, otkriva nam Jažić. Zatim bi uslijedila implementacija projekta "Narrative Reporting City Cloud" koji će omogućiti Gradskoj upravi da usmjeri interne i eksterne procese izvještavanja kroz kombinaciju podataka, narativa i konteksta u jedinstvenom, sigurnom i kolaborativnom okruženju kreiranom na najboljim svjetskim praksama.
"Informatizacija Grada Sarajeva podrazumijeva unapređenje cjelokupnog rada Gradske uprave u korist građana. Svi procesi unutar uprave će se automatizirati i ubrzati, tako da će njihov rad prema građanima biti otvoreniji i transparentniji. Ubrzavanjem procesa unutar uprave smanjuju se troškovi, dolazi do uštede na vremenu i u konačnici svaki proces postaje transparentniji. Pametni grad je ujedno i jedan korak više ka smanjenju korupcije", ističe Jažić.
Implementacija projekta "Social City Cloud" je na trećem mjestu. Ovaj program omogućava osluškivanje i praćenje svih pojava na društvenim mrežama i internetu u kojima se grad Sarajevo javlja u bilo kojem kontekstu.
"Na ovaj način se gradi i jača odnos s građanima, dolazi do novih ideja, prate se potrebe građana, kreira se brend grada, postiže uvid u analitiku i optimizaciju sadržaja te se lakše dolazi do ciljne skupine i slično", pojašnjava nam Jažić svoj projekt.
Mladi poduzetnik potom nam otkriva kako pametni grad Sarajevo predviđa i izradu geoinformacijskog sistema (GIS) i e-pisarnicu uz koje će biti omogućen elektronski pristup i pregled digitalnih ortofoto karata grada, digitalnih topografskih karata grada, digitalnog katastra, adresnog modela i digitalne pohrane dokumenata u cilju jednostavnijeg upravljanja dokumentima i transparentnije interakcije Gradske uprave s građanima.
Na kraju, peta politika Jažićevog projekta je osiguravanje besplatnih programa informatičkog opismenjavanja stanovništva u cilju smanjenja broja informatički nepismenih stanovnika glavnog grada BiH.
Jažićev plan nije naišao na negodovanje bilo koje političke opcije, zbog čega se on nada kako će na sutrašnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Sarajeva biti usvojen Prijedlog njegovog dokumenta.
Prema nekim istraživanjima, tržište pametnih gradova do 2020. porast će na blizu 1,5 biliona američkih dolara, od čega će se blizu 25 posto odnositi na projekte pametnog upravljanja ili eUprave i na obrazovni segment, dok se najbrži rast očekuje u energetskim rješenjima koja bi do 2020. trebala porasti za više od 25 posto, na 250 milijardi dolara. Zagreb i Beograd su već daleko odmakli u kreiranju pametnog grada.
