Tauber: Vjernici prinuđeni da praznik i Seder večer obilježe putem YouTubea

Slavlje blagdana započinje veče prije prvog dana praznika (erev hag) večerom koja se zove "Seder veče". Seder je Hebrejska riječ koja znači red, a Seder večera je praznična, obredna večera, na kojoj se molitve, čitanje Hagade i svi drugi običaji obavljaju po strogo utvrđenom redu.

Savjetnik za kulturu i religiju Jevrejske zajednice u BiH Eli Tauber u razgovoru za Fenu kaže da je Pesah praznik pun simbola i značenja, ali i da je najvjerovatnije to praznik koji u potpunosti obilježava kako jevrejski narod tako i jevrejsku religiju.

"Činjenica je da su se Jevreji oslobodili ropstva, što do tada nije uspjelo nikome, je isto tako bitna kao i momenat dobijanja Tore u obliku Zapovjesti. Ta dva momenta su neraskidivo povezana i čine jedinstvo ovog praznika. Izvršavajući zapovjedi da se obilježi ovaj praznik Jevreji se tako vraćaju 3.500 godina unazad i poistovjećuju sa onim Jevrejima koji su izašli iz ropstva", kazao je Tauber.

On također ističe da jedući posebna jela koja su postavljena na pashalnoj trpezi Jevreji se podsjećaju kroz njihovu simboliku "kako im je život bio težak dok su bili robovi u zemlji egipatskoj". Pesah je zato praznik slobode, ali i praznik proljeća i praznik beskvasnih hljebova. A najvažnije je, smatra Tauber, da je to praznik koji u isto vrijeme slavi i dobijanje Tore, te svete knjige, koja je ustvari homogenizirala i jevrejski narod i jevrejsku vjeru.

"Ove godine je Pesah kao i drugi vjerski praznici (Uskrs, Vaskrs i Ramazam) pao baš u nevrijeme. Vjernici su prinuđeni tako da ovaj praznik provedu sami kod kuće ili krugu najuže porodice. Tako i Jevreji ove godine simbolično obilježavaju praznik Pesah. Mi smo odlučili da molitva i sama Seder veče bude putem Youtubea. Naš predmolitelj Igor Kožemjakin pripremio je sve za ovo veče. Pored toga, mi smo za vjernike napravili i simbolične pakete kako bi mogli na dostojavnstven način proslaviti praznik Pesah", rekoa je Eli Tauber.

Pesah je i praznik koji se najduže u kontinuitetu obilježava u svijetu, već više od 2.500 godina, dok ga Jevreji u Bosni i Hercegovini slave više od 450 godina. Tauber je odgovarajući na pitanje da li su ikad zabilježene okolnosti slične današnjim rekao da jedino što ga podsjeća na ovaj trenutak je period Drugog svjetskog rata kada su Jevreji simbolično obilježavali ovaj praznik negdje u logorima, partizanskim zbjegovima ili u partizanskim jedinicama.