Njemački list
328

TAZ: Srpski i hrvatski nacionalisti sarađuju na ukidanju zakona o zabrani negiranja genocida

V. K.
Tekst TAZ-a s naslovom
Tekst TAZ-a s naslovom
Dopisnik za Balkan njemačkog lista TAZ Erich Rathfelder u komentaru o situaciji u Bosni i Hercegovini osvrnuo se na posljednja dešavanja i glasanje zvaničnika HDZ-a i SNSD-a protiv zakona o zabrani negiranja genocida u BiH.
Rathfelder naglašava kako su se predstavnici bosanskih Srba vratili u Parlament, tačnije u Dom naroda, koji su napustili uz gromoglasne izjave u augustu.

Između ostalog, novinar navodi kako je Dodik zaprijetio da će RS postati nezavisna država, ali također naglašava kako privremeni povratak u državne institucije ne znači mir već da Dodik tamo želi da ukine zakon o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca.

"U ponedjeljak, srpski zastupnici našli su većinu za to jer su zajedno s njima glasali i članovi hrvatskih nacionalista. Licemjerje nacionalista pokazalo se 9. novembra, kada je od svih ljudi, nacionalista Dragan Čović otputovao na simpozij u Auschwitz koji je organizovala Evropska jevrejska zajednica u Krakovu. Također, i Dodik je posjetio Auschwitz", pojašnjava Rathfelder.

Licemjerje hrvatskih desničara

U komentaru o aktivnostima HDZ-a i SNSD-a, novinar ističe kako hrvatski i srpski ekstremisti godinama pokušavaju uspostaviti kontakte s jevrejskim organizacijama koje predstavljaju "protivnike islama".

"Čudno je da je Dragan Čović mogao položiti vijenac u Auschwitz iako se nikada nije suštinski distancirao od fašističko-ustaškog režima iz Drugog svjetskog rata. Uostalom, hrvatski ustaški režim povezan s Hitlerom pobio je stotine hiljada Srba, Jevreja i Roma i deportovao ih u logore kao što je Auschwitz", naglašava.

Foto: G. Š./Klix.ba
Foto: G. Š./Klix.ba

Na kraju, Rathfelder ističe kako hrvatska desnica i danas teško priznaje zločine koje su počinili ustaški zločinci.

"Umjesto toga, ona nastavlja poštovati hrvatske zločince iz Drugog svjetskog rata. Bez Čovićeve saglasnosti, ne bi bilo moguće da se ulice u zapadnom dijelu Mostara nazovu imenima Jure Francetića ili Mile Budaka koji je zagovarao progon Jevreja, Roma i Srba", zaključuje se u tekstu.