On je ocijenio da nema razloga da se budžet ne usvoji i da će njegov okvir ostati isti, uz dogovor o načinu trošenja sredstava.
Tegeltija je podsjetio da su on i srpski ministri u Vijeću ministara glasali protiv budžeta koji je ranije predložen, jer njegova struktura nije odgovarala tadašnjoj situaciji u vezi sa pojavom virusa korona.
On je rekao da održavanje lokalnih izbora ne zavisi od toga da li će budžet BiH biti usvojen ili ne, jer Vijeće ministara može donijeti posebnu odluku o finansiranju izbora, za šta ima sredstava.
"Govoreći da neće biti izbora ako nema budžeta, neki traže izgovor u smislu da izbora ne bude ili da oni što više budu prolongirani jer očekuju da poprave svoju političku situaciju... Znam i da neko može glasati protiv odluke Vijeća ministara o finansiranju, ali tada se pokazuje ko je za, a ko protiv izbora. Čini mi se da to niko ne želi", istakao je Tegeltija.
Kada je riječ o ekonomskom oporavku u BiH od posljedica virusa, Tegeltija je za Radio Republike Srpske naveo da će prvi kvartal možda biti blago pozitivan kada se govori o rastu BDP-a, drugi vrlo negativan i sa znatnim padom, a treći kvartal u okvirima blagog pada.
"Koliko će biti brz ekonomski oporavak i koliko će biti duboka kriza zavisi od završetka procesa u vezi sa zdravstvenim sektorom i koliki stepen krize će se dešavati u EU i u zemljama zapadnog Balkana", naglasio je Tegeltija.
On je naveo da će se BiH susresti sa velikim problemom pada potražnje i investicija, navodeći da nije pristalica smanjivanja plata, jer bi, kako kaže, "svako smanjenje privatne potrošnje usporilo naš rast".
Tegeltija je istakao da BiH mora napraviti veće investicije od planiranih, te da bi bilo dobro napraviti neku vrstu novog plana na nivou BiH da se pridobiju investitori.
"Investicioni ciklus, na primjer, u infrastrukturi je od izuzetne važnosti. Dakle, pokušaćemo da zajednički kreiramo jedan program sa entitetskim vladama, prije svega, da bismo podstakli investicioni ciklus i da on povuče cijelu privrednu aktivnost u BiH", objasnio je Tegeltija.
On je rekao da je put približavanja BiH ka EU zaustavljen prije više od godinu dana, iako postoji aktivizam, prije svega, šefa Delegacije EU u BiH Johanna Sattlera da se BiH na tom putu pokrene.
Kada je riječ o 14 prioriteta iz izvještaja Evropske komisije da bi BiH stekla status kandidata za članstvo u EU, Tegeltija je istakao da je Komisija za evropske integracije BiH, kao dio sistema Mehanizma koordinacije, zadužena da pripremi akcioni plan za njihovu realizaciju.
"Zadužili smo tu komisiju da utvrdi i metodologiju za izradu programa približavanja EU i to će pokazati našu spremnost da idemo dalje prema eurointegracijama. Dobro je da smo odredili rokove i kontrolne datume u kojima je to potrebno uraditi", rekao je Tegeltija.
On je zahvalio Evropskoj komisiji za planiranje pomoći BiH za saniranje posljedica virusa korona.
"Tu je 80 miliona eura pomoći i tek ćemo definisati način upotrebe tog novca koji će u suštini otići preko entiteta do lokalnih zajednica i kantona. Takođe, dobili smo sredstva za makrofinansijsku pomoć od 250 miliona eura od čega će prva tranša ili 50 odsto sredstava biti isplaćeno bez uslova krajem juna, najkasnije u prvoj polovini jula. Druga polovina će biti u prvom kvartalu naredne godine, ali tu će biti određeni i definisani određeni uslovi", rekao je Tegeltija.
Kada je riječ o predloženom Zakonu o izboru sudija Ustavnog suda BiH i stavu Republike Srpske da se strane sudije u tom sudu zamijene domaćim, Tegeltija je napomenuo da je to, između ostalog, i jedan od stavova Evropske komisije.
"Stav Bošnjaka je da nije vrijeme za takvu odluku i tom logikom biće teško donijeti pomenuti zakon u parlamentu BiH. Mi smo šansu za to propustili prošle sedmice na Ustavnopravnoj komisiji Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH kada je glas Dragana Mektića iz SDS-a presudio da taj zakon dobije negativno mišljenje. Sutra će se glasati i ako to mišljenje komisije dobije podršku u Predstavničkom domu, Zakon o izboru sudija Ustavnog suda neće ući u proceduru", rekao je Tegeltija.
On je rekao da je pogrešno što je prethodni saziv Vijeća ministara migrantsku krizu tretirao samo kao humanitarno pitanje, ističući da su ilegalne migrancije prije svega ozbiljno bezbjednosno pitanje o čemu govori niz negativnih primjera koji su se, između ostalog, dešavali na području Bihaća.
Tegeltija je rekao da su bezbjednost građana, njihove imovine i uslova života ispred onoga što su migranti, te dodao da je važno zatvoriti granice BiH za njihov ulazak.
"Onaj ko nema identifikacione dokumente, ne može se slobodno kretati po BiH. Mora biti u pritvoru dok ne saopći svoje podatke ili dok to mi ne utvrdimo. Da li će svi organi BiH biti spremni na takvu odluku, ostaje da vidimo. Ali ako dozvolimo da BiH postane spavaonica za migrante susrest ćemo se sa ozbiljnim problemima, pa i onima da će nas naši zapadni prijatelji posmatrati kao nesigurno područje. To BiH ne treba ni ekonomski ni bezbjednosno. Pritisak toliko migranata ne možemo izdržati", pojasnio je Tegeltija.
Govoreći o osnivanju migrantskog kampa u srpskom selu Lipa, Tegeltija je naveo da je obaveza policije Unsko-sanskog kantona da zaštiti stanovnike tog mjesta u FBiH.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
